NavaratriIz Shrimad Devi Bhagavatama
Knjiga III
POGLAVLJE XXVI.
Janamejaya reče: "O Najbolji među Bràhmaçima! Što bi ljudi trebali raditi tijekom Navaràtrijia? Posebno kako bi trebalo obaviti Navaràtri ceremoniju tijekom jeseni? Ljubazno mi ispričaj o pravilima koje treba slijediti? (1.)
O inteligentni! Koji su plodovi Navaràtra ceremonije? i koja pravila treba poštivati? Ljubazno mi sve ovo ispričaj." (2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Slušaj sada o zavjetu povoljnoga Navaràtrija. On se treba obaviti s najdubljom predanošću tijekom proljeća; ali njegovo posebno godišnje doba je jesen. Ova dva godišnja doba, jesen i proljeće, poznata su kao zubi Yame, Boga Smrti; i ova su doba vema teška za ljude da ih prijeđu. Zato bi svaki mudri čovjek trebao svagdje i uvijek obavljati ovaj zavjet veoma pažljivo. (3-5.)
O kralju! Tijekom ova dva godišnja doba ljudi su jako pod utjecajem raznih strašnih bolesti i mnogi umiru tijekom ova dva doba. Stoga bi mudri ljudi bez ikakva premišljanja trebali tijekom ova dva povoljna mjeseca, Chaitre i Aívina, obožavati Chaçáiku Devã s velikom predanošću. (7-8.)
Dan prije početka zavjeta (Amàvasyà Tithi), čovjek bi trebao sakupiti sve stvari koje su potrebne u svrhu obožavanja te bi trebao jesti samo jednom ono što se naziva Habiìyànna (sveta hrana, kuhana riža s ghiem) i tog dana on bi trebao pripremiti otvorenu hladovinu u privremenoj građevini, dimenzija od 24 stope (vjerojatno se odnosi na četvrtani oblik gdje 24 stope označavaju duljinu jedne strane) i to na ravnome komadu tla, i to se onda smatra svetim mjestom; tamo bi se trebao postaviti stub sa zastavom. Zatim to tlo treba prekriti sa žutom zemljom (vjerojatno glina) i kravljim izmetom. Zatim bi trebalo napraviti uzdignuto postolje koje se naziva Vedã, i to šest stopa široko i jednu ipo stopu visoko, i ono bi trebalo biti ravno i stabilno. Na njemu bi trebalo ostaviti izvrstan prostor (praznina) za Devãno sjedalo. Prolazi (vrata) do ovoga mjesta trebaju biti lijepo ukrašeni i iznad (tog žrtvenog mjesta) treba postaviti nadstrešnicu. (8-11.)
Radi uspjeha üi dovršenja ovoga zavjeta trebalo bi pozvati one Bràhmiçe koji potpuno poznaju pravila i običaje i koji ih se pridržavaju, koji kontroliraju svoja čula i koji su učeni u Vedama i Vedàngama, posebno one koji su vješti u ceremoniji Devãna obožavanja. Ove Bràhmiçe, uposlene u obavljanju ceremonija tijekom ovoga zavjeta, treba propisno platiti (Dakìiça) i dati im razne darove kao što su nakit, odjeća i ostalo što bi čovjek treba raditi u skladu sa svojim mogućnostima i tu nikad ne bi trebalo pokazivati škrtost, jer ako se Bràhmiçi zadovolje, oni će uraditi sve što mogu da bi ceremoniju obavili potpuno uspješno.
Tijekom Pratipad Tithija (prvi dan svjetle polovice), kao i svih ostalih dana, trebalo bi se, prema pravilima, ujutro oprati u rijeci, ili jezeru, bazenu s vodom, izvoru ili vlastitome boravištu, i osoba bi trebala obavljati svakodnevne Sandhyà Bandanam prakse. Bràhmaçima bi svakodnevno trebalo iskazivati poštovanje na ispravan način nudeći im vodu za pranje stopala, Arghyu (ritualna posuda s vodom za pranje ruku), travke, rižu, Madhuparku (porcije mješavine bijeloga kravljeg sira, meda i mlijeka) i ostalo u skladu s pravilima uključujući darove kao što su nakit i odjeća. O kralju! Radi zadovoljenja Božice, ovom prilikom se obavljaju Chaçáã Pàîha (čitanje knjige po imenu Chaçáã) i Bhàgavata Pàîha (čitanje nekih djelova knjige po imenu Bhàgavat); u tu svrhu se određuje devet, pet ili tri Bràhmiça ili najmanje jedan. Kada je sve ovo obavljeno, mudar čovjek treba obaviti pripremnu ceremoniju za svečano Devãno obožavanje u kojem svećenik izgovara Vedske Mantre (Svasti-vàchana, Svasti na Indro vriddhaíravàâ, i td.). Om Hrãm Írãm Dïm Dïrgàyi Namah je deveto-slovna Mantra božice Durge. (12-17.)
O kralju! Nakon što je ceremonija ovako započeta, čovjek bi trebao na Vedã (uzdignuto postolje, oltar) postaviti prijestolje prekriveno s duplom svilenom tkaninom; i na to prijestolje on bi trebao staviti Devãn lik. Devã, Vječna Majka Svijeta, trebala bi biti s četiri ili oasamnaest ruku, ona bi trebala biti potpuno opremljena sa svim oružjima, ukrašena s vijencima od bisera i dragulja, raznim ukrasima od dragoga kamenja, noseći izvrsne božanske odore, svi dijelovi lika bi trebali biti umjetnički izrađeni ostavljajući dojam pun poštovanja, Ona bi trebala jahati na lavu, i u Svojim rukama držati školjku, točak, disk, i lotos. (18-20.)
Bilješka: Devã je ovdje prikazana s četiri ili osamanaest ruku.
U odsutnosti lika, na postolje bi trebalo postaviti zemljanu posudu za vodu, potpuno pročišćenu Vedskim Mantrama, ispunjenu sa zlatom i draguljima, i do vrha ispunjenu s vodom, donesenom iz svete rijeke ili iz svetog mjesta hodočašća i s pet mladica (u posudi) biljaka na čijim se grančicama nalazi mlado lišće koje bi trebalo biti umočeno u vodu. Pokraj posude s vodom, na prijestolju, u svrhu obožavanja, još bi se trebao nalaziti simbol (Dijagram ili Yantra) s deveto-slovnom Mantrom (Om Hrãm Írãm Chaçáikàyai Namah). (21-22.)
Osoba bi pokraj sebe trebala postaviti sve materijale na njihova odgovarajuća mjesta u svrhu obožavanja, i onda bi se trebalo pjevati i svirati koristeći se raznim instrumentima kao što su bubnjevi i td. radi dobre sudbine i napretka obitelji. (23.)
O kralju! Ako je prvi dan Nandà Tithi (tj. prvi dan svijetle polovice sa sazviježđem Hastà na ascendentu), to je najbolje vrijeme za obožavanje Svete Božice. Nema nikakve sumnje da će ovo proizvesti posebno sretne efekte. (24.)
Prethodne noći, čovjek bi trebao postiti, ili prethodnoga dana čovjek bi trebao uzeti samo Habiìyànna obrok (kuhana riža i ghi); i na dan započinjanja čovjek bi trebao obaviti Sankalap (izjava glede svrhe zbog koje se obavlja ova ceremonija) i onda bi trebao početi sa štovanjem. (25.)
Prije započinjanja ovoga zavjeta, osoba bi se ovako trebala moliti pred Božicom: "O Majko, Majko Svijeta! Ja ću obaviti ovaj izvrstan Navaràtra zavjet; budi milostiva i pomozi mi u svakom pogledu." (26.)
Čovjek bi trebao, što je više moguće, slijediti sva pravila koja propisuje ovaj zavjet, i izgovarati Mantre i obavljati bogoštovlje na pravilan način. (27.)
Prije svega čovjek bi propisno trebao obožavati Božicu Jagaddhàtri, nudeći Joj Chandan (od paste od sandalovine), Aguru (aromatično drvo, aloa drvo), Kamfor, cvijetove Mandàre (jedno od pet stabala iz nebeskih oblasti), Karaju, (vrsta mirisnoga cvijeća), Aíoku, Champaku, Karaviru, Màlatã, Bràhmã i razno ugodno mirisno cvijeće i povoljne listove Bilve (vrsta voća u Indiji čiji je plod sličan naranči), Dhïpu (mirisi, mirisni štapići koji gore ispred lika Božanstva), i svjetiljke. Zatim bi se trebalo nuditi ukusno voće kao što su kokos, Màtulinga, nar, banane, naranče, voće Jack, bilve i razno drugo ukusno voće te zatim, nudeći Joj Arghyu (ritualna posuda za pranje ruku), ponuditi joj kuhanu rižu i ostalu hranu i sve to sa srcem punim poštovanja. (28-31.)
Oni koji jedu meso, u ovome Devãnom obožavanju oni mogu žrtvovati životinje; i u tu svrhu najbolji su koza i vepar. (32.)
O bezgriješni! Koze i ostale životinje koje se u žrtvovanju ponude Devã, dostižu nedostižna nebesa. Zato osobe koje žrtvuju koze ne počinjavaju nikakav grijeh. O kralju! Koze i ostale životinje koje se nudu Devã u žrtvovanjima bez ikakve sumnje idu u nebeske oblasti; zato je u svim Íàstrama rečeno da se ovakvo ubijanje životinja smatra kao ne-ubijanje. (33-34.)
Napomena: Bez obzira na gore spomenuto ubijanje životinja u ovu svrhu u Kali Dobu to se ipak ne preporučuje.
Nadalje, radi obavljanja Homa ceremonije trebalo bi pripremiti, već prema nečijim zahtjevima, trougaonu jamu dimenzija od jedne do deset ruku (1 ruka = 10 cm) i trougaoni komad ravnoga tla prekriven s pjeskom. (35.)
Svakoga dana, tri puta, čovjek bi trebao obožavati Devã s ugodnim stvarima i na kraju bi trebao napraviti veliku proslavu s plesom, pjevanjem i muzikom. (36.)
Svakoga dana on bi trebao spavati na tlu i obožavati djevice (mlade djevojčice od dvije do deset godina) nudeći im slatkiše, lijepu odjeću i ukrase. (37.)
Svakoga dana bi trebalo obožavati jednu djevicu ili svaki dan po još jednu. (38.)
O kralju! Da bi se udovoljilo Devã, čovjek bi trebao obavljati ovu Pïju obožavanja Kumàrã (djevice), onoliko koliko mu to njegova sredstva dozvoljavaju; u ovome on nikad ne bi smio pokazati škrtost. (39.)
O kralju! Slušaj sada pravila obožavanja djevica koja ću ti reći. Djevicu staru jednu godinu ne bi se smjelo obožavati; zato jer su one posve neuke budući da mirišu i kušaju razne ukusne stvari. (40.)
Djevica stara dvije godine naziva se Kumàrã; ona od tri godine zove se Trimurtã; ona od četiri godine zove se Kalyànã; od pet godina zove se Rohiçã; od šest godina, Kàlikà; od sedam godina, Chaçáikà; od osam godina, Íàmbhavã; od devet godina, Durgà; i djevica stara deset godina zove se Subhadrã. Djevice starije od deset godina nisu dozvoljene u ceremonijama. (41-43.)
Čovjek bi trebao obožavati ove djevice, izgovarajući njihova imena i slijedeći pravila. Sada ću ti govoriti o različitim rezultatima koji proističu kroz obožavanje ovih devet kategorija djevica. (44.)
Obožavanje Kumàrã vodi ka uništenju bijede i siromaštva, iskorjenju vlastitih neprijatelja i povećanju bogatstva, dugovječnosti i snazi. (45.)
Trimurtã Pïja vodi ka dugovječnosti, i zadobivanju tri stvari, pobožnosti, bogatstva i ostvarenju želja, prirastu bogatstva, sinova i unuka. (46.)
Oni koji žele znanje, pobjedu, kraljevstvo i sreću, trebali bi obožavati Kalyànã, ostvariteljicu svih želja. (47.)
Ljudi bi na pravilan način trebali obožavati Rohiçã radi izlječenja bolesti. Radi uništenja neprijatelja, najbolje je s predanošću obožavati Kàliku. Radi napretka i bogatstva, s predanošću bi trebalo obožavati Chaçáiku. O kralju! Radi opčinjavanja i svladavanja neprijatelja, radi otklanjanja bijede i siromaštva, i radi pobjede u bitkama, obožavanje Íàmbhavã je najbolje. (48-49.)
Radi uništenja strašnih neprijatelja i radi sreće u narednome svijetu, obožavanje Durge je najsigurnije i najbolje. Ljudi obožavaju Subhadru kada žele da im se ispune njihove želje. (50-51.)
Ljudi bi s najvećom predanošću trebali obožavati Kumàre (djevice) s Mantrama Írãrastu ili s ostalim Mantrama koje počinju sa Írã ili s temeljnim Mantrama. (52.)
Božica Koja bez ikakvih teškoća može stvarati sve Kumàr Kàrtikeyine svete Tattve i Koja, kao da se igra, stvara sve Deve, Brahmu, Viìçua, Maheíu i ostale; ja obožavam Tu istu Kumàrã Devã. (53.)
Ona Koja se pojavljuje u tri oblika koji se razlikuju s obzirom na Guçe i Koja se pojavljuje u daljnjim mnogim oblicima, zahvaljujući razliakovanju triju Guça u daljnje razne manje oblike, ja obožavam Nju, Trimurtã Devã. (54.)
Onu Čijim se obožavanjem uvijek dobivaju povoljne stvari, ja s predanošću obožavam Nju, Kumàrã Kalyànã, ostvariteljicu svih želja. (55.)
Sa srcem punim predanosti, ja obožavam Rohiçã Devã Koja pospješuje klijanje svih Karma (koje se ovdje uspoređuju sa sjemenom), koje su se nakupile zbog prijašnjih djela. (56.)
Ona Koja na kraju Kalpe skuplja u Sebe u obliku Kàlã sav ovaj Svemir, pokretni i nepokretni, ja s predanošću obožavam tu Kàliku Devã. (57.)
Ona Koja je žestoka i bijesna i Koja se stoga naziva Chaçáikà i Koja je ubila demone Chaçáu i Muçáu, ja se ponizno i s predanošću klanjam toj Devã Chaçáiki Koja uništava strašne grijehe. (58.)
Ja obožavam tu Íàmbhavã Devã, davateljicu svih zadovoljstava i sreće, Čiji je oblik Veda Brahma, i Čijem postanku nema nikakva uzroka i Koju su kao takvu opjevale Vede. (59.)
Ona Koja Svoje posvećenike spasava od opasnosti i Koja oslobađa od raznih teškoća i nevolja, Koju sve Deve nisu u stanju spoznati, ja s predanošću obožavam tu Durgu Devã Koja uništava sve nevolje. (60.)
Ja, s mojim predanim umom, pozdravljam tu Devã Subhadru Koja Svojim posvećenicima daje sve povoljnosti i Koja otklanja sve nepovoljne događaje. (61.)
Tako, s Mantrama sada opisanim, ljudi bi uvijek trebali obožavati djevojčice djevice dajući im odjeću, ukrase, vjence, mirise i razne druge stvari. (62.)
Ovdje završava Dvadsetšesto Poglavlje o pričanju o tome što treba raditi tijekom Navaràtrija u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
POGLAVLJE XXVII.
Vyàsa reče: "O kralju! One Kumàre, čiji udovi nisu zdravi, koje su gubavci, čija su tijela prekrivena s ranama i čirevima, čija tijela zrače neprijatnim mirisima ili čija su tijela zagađena, ili one koje su iz loše obitelji, takve djevice nikad ne bi trebalo prihvatiti tijekom ceremonije praznika Navaràtre. (1.)
One koje su rođene slijepe, koje su razroke, koje su slijepe na jedno oko, koje se ponašaju sramno, čija su tijela obrasla dlakama, ili koje su bolesne, ili kod kojih bilo koji drugi znak ukazuje na njihove strastvene mladenačke težnje, ili one koje su vrlo mršave, ili koje su rođene od udovica ili neudatih žena, takve djevice treba izbjegavati u ovoj Pïji. (2-3.)
O kralju! Za ovu Kumàrã Pïju treba odabrati samo one djevice koje su zdrave, graciozne, lijepe, bez ikakvih čireva i koje nisu vanbračna djeca. (4.)
Kumàre rođene u obitelji Bràhmiça mogu se prihvatiti u svim slučajevima; kada se želi pobjeda, prednost se daje Kumàrama iz Kìattriya obitelji; kada se želi zarada, prednost se daje Vaiíya Kumàrama i kada se općenito želi dobro, uzimaju se Íïdra Kumàre. (5.)
O kralju! Za Navaràtri Pïju, Bràhmiçi bi za svoje obožavanje trebali izabrati Kumàre koje potječu od Bràhmiça; Kìattriye one od Bràhmiça ili Kìattriya; Vaiíye za obožavanje mogu izabrati Kumàre od Bràhmiça, Kìattriya ili Vaiíya. I Íïdre mogu za obožavanje izabrati bilo koju od ovih kategorija. Ali umjetnici i majstori (obrtnici, zanatlije) za obožavanje bi trebali izabrati Kumàre iz svoje osobne obitelji odnosno roda (plemena). (6-7.)
Ako se dogodi da osoba ne bude u stanju obavljati obožavanje svih devet dana, onda je uputno da ta osoba obavi posebno bogoštovlje osmoga dana (Aìîamã Tithi). (8.)
U davna vremena, osmoga dana, Božica Bhadra Kàlã, uništavateljica žrtvovanja koje je započeo Dakìa, pojavila se u strašnim oblicima, u pratnji stotine i Lakhove (stotinama tisuća) Yoginã (jedna od šezdeset kategorija božica ili Kàlãnih služavki). Stoga bi osmoga dana osoba trebala obaviti posebno obožavanje s mirisima, vijencima, pastama i raznim drugim darovima. (9-10.)
Toga dana, Pàyasa (hrana pripremljena od riže, mlijeka i šećera), meso i riba posebno bi se trebali ponuditi Božanstvu. Homa ceremonije, gošćenje Bràhmiça i obožavanje Majke Božice trebalo bi obaviti s raznim nuđenjima, voćem i cvijećem, i to u obilju. (11.)
O kralju! Oni koji nisu u stanju slijediti post tijekom ove Navaràtri Pïje, dobit će isti rezultat kao da poste, ako obave post tijekom zadnja tri dana (Saptamã Tithi, Aìîami Tithi i Navamã Tithi). (12.)
Ako osoba predano vrši obožavanje tijekom ova zadnja tri dana (lunarni dani), ona će primiti sve blagodati Navaràtri Pïje. (13.)
Znaj da je Navaràtri Pïja potpuna, ako su obavljeni Devãno obožavanje, Homa ceremonije, obožavanje Kumàrã i čašćenje Bràhmiça. (14.)
O Janamejaya! Nikoje bogoštovlje, zavjet ili darovi, koji postoje na ovome svijetu, ne mogu se usporediti, glede zasluga koje oni daju, s Navaràtra Pïjom. (15.)
Slaveći ovu Navarutra Pïju, čovjek dobiva bogatstvo, bogatu ljetinu, sinove, unuke, napredak i sreću, dugovječnost, zdravlje, nebesa i konačno blaženstvo. (16.)
Oni koji žele znanje, bogatstvo, ili sinove, dobit će iste, ako obave ovu najpovoljniju Navaràtra ceremoniju, koja je u stanju posvećenicima dodijeliti svu sreću. (17.)
Nakon obavljanja ovog žrtvovanja, oni koji žele znanje dobit će znanje; i onaj koji je lišen svoga kraljevstva, dobit će ga nazad. (18.)
Oni koji u prošlim životima nisu obavljali ovaj povoljni zavjet, oni u tekućim rođenjima bivaju bolesni, siromašni i bez sinova. (19.)
One žene koje su neplodne, ili udovice ili one koje nemaju sinove, u svojim prethodnim životima nisu nikad obavili ovo žrtvovanje. (20.)
Kako oni, koji nisu obavili Navaràtra ceremoniju, mogu steći bogatstvo na ovome svijetu kao i sreću u narednome? (21.)
Onaj koji je obožavao Božicu Bhagavatã Bhavànã Devã s mladim lišćem Bilvinoga drveta, premazanim s crvenom sandalovom pastom, bez sumnje je onaj koji će postati kralj na ovome svijetu. (22.)
Onaj čovjek koji je propustio da obožava Božicu cijeloga svemira, Koja ostvaruje sve želje koje ljudsko biće može imati, Koja uništava sve nevolje, boli i bijede, Koja je povoljna Bhagavatã Bhavànã, takav će čovjek bez sumnje svoje dane na ovome svijetu provesti bijedno, u siromaštvu i okružen sa svih strana svojim neprijateljima. (23.)
Kada Hari, Hara, Brahmà, Indra, Vatra, Varuça, Kuvera i Sunce, koji posjeduju svo bogatstvo i sve moći i koji su ispunjeni s najvišom srećom, stalno meditiraju na Božicu ovoga Svemira, Koja je Svekolika Egzistencija, Inteligencija i Blaženstvo, što onda reći za obična ljudska bića! Kako to da ljudi ne obožavaju Ovu Chaçáikà Devã, Onu Čijom milošću sve ljudske želje bivaju ostvarene? (24.)
Zašto ljudi ne bi obožavali Božicu Bhavànã, Onu Koja dodijeljuje svekoliku sreću, Čija su druga imena Svàhà i Svadhà, Mantrami kroz čije urođene energije Deve i Pitriji uvijek postižu najveće zadovoljenje, i koje ponavljaju svi Muniji tijekom čantanja u svakome Vedskom žrtvovanju? Čijom snagom, Brahmà, Stvoritelj, stvara ovaj Svemir? Pod utjecajem Čije se energije Viìçu Janàrdan, Deva Devā, inkarnira na zemlji u raznim oblicima i održava i štiti ovaj svijet, i čijom snagom Íankara uništava ovaj cijeli svemir? (25-26.)
Nitko u ovome cijelom svemiru ne može postojati bez podrške te Prakêiti Devã, Íakti; bilo da se radi o Devã, ljudskome biću ili ptici, ili zmiji, Gandharvi, Rakìasi, Piíàchi, planini ili drvetu, nitko se ne može niti pokrenuti bez ove Snage. (27.)
Stoga, zašto svatko ne bi obožavao ovu Devã Chaçáiku, Koja ostvaruje sve želje i daje svo bogatstvo? I kako to da čovjek želeći realizaciju četiri cilja ljudskoga postojanja, Dharmu, bogatstvo, užitak i konačno oslobođenje, ne slijedi ovaj Devãn zavjet? (28.)
Tim više, čovjek koji je počinio strašne grijehe kao što su ubojstvo Bràhmiça, pijenje alkohola, krađa zlata, preljub sa ženom duhovnoga učitelja i druženje s nekom osobom koja je sve ovo počinila, ako takav čovjek obavi Navaràtri zavjet, on će biti potpuno oslobođen tih grijeha; u to nema sumnje. (29.)
O kralju! Jednom je u državi Kosali živio trgovac koji je bio siromašan i nesretan, on je imao mnogo članova u svojoj obitelji koje je on morao uzdržavati. (30.)
On je imao mnogo sinova i kćeri; oni su bili veoma gladni i očajni i hranu su uzimali samo jednom u dvadesetčetiri sata i to navečer. (31.)
Taj trgovac je cijeli dan radio kod drugoga, i on je također uzimao svoj obrok kada bi došla večer. I tako, bivajući veom zabrinut i žalostan, on je jedva uspijevao nahraniti članove svoje obitelji. (32.)
Ovaj trgovac je bio mirne naravi i dobre prirode, bio je istinoljubiv, uvijek spreman da se ponaša u skladu s religijom, nije u sebi imao bijesa, bio je nepokolebljiv i zadovoljan, bez taštine i ljubomore; on je svakoga dana obožavao Deve, Pitrije i goste te je uzimao svoj obrok tek kada bi svi članovi njegove obitelji uzeli svoje obroke. (33-34.)
I tako je prošlo mnogo vremena kada je taj dobar trgovac, po imenu Suíãla, bivajući veoma nesretan zbog svoga siromaštva i gladi, zapitao mirnoga Bràhmiça: "O Bhïdeva! (Deva utjelovljen na zemlji) ljubazno mi reci kako da se oslobodim ovoga siromaštva? (35-36.)
O plemenita osobo! Milostivo me savjetuj što da radim; ja ne želim bogatstvo, niti želim da postanem bogat čovjek; O Bràhmiçe! Ja želim da imam samo toliko novca da bih mogao podmiriti troškove moje obitelji; molim te da me savjetuješ što da radim da bih zaradio toliko novca. (37.)
Ja imam mnogo sinova; ali ja nisam u stanju dati im niti šaku riže. (38.)
Jao! Moj najmlađi sin je danas plakao da mu se dade hrana; a ja sam ga kaznio istjeravši ga iz kuće nemajući što da mu dadem. O Bràhmiçe! Što da radim? Ja nemam bogatstva; moje srce je utučeno žalošću; moje dijete je plačući i gladno izašlo iz kuće. (39.)
Moja kćer je stasala za brak, a ja nemam novca. Ona je navršila potrebnu dob se uda. Jao! Što da radim? (40.)
O Bràhmiçe! Ja sam veoma žalostan zbog svega ovog. Ti si milostiv i znadeš sve; reci mi na koji način, bilo da se zahtijeva asketizam, darivanje, obavljanje zavjeta, ponavljanje Mantra, da prehranim svoju obitelj; Ja želim samo toliko novca za ovu svrhu i ništa više. (41-42.)
O plemeniti Bràhmiçe! Milostivo me savjetuj kako da članovi moje obitelji postanu sretni na ovome svijetu?" (43.)
Vyàsa reče: "Bràhmiç koji je slijedio zavjete, ovako upitan, spremno se ovako obratio trgovcu: "O trgovče! Obavi najpovoljniji Navaràtra zavjet, i obožavaj Devã Bhagavatã, obavi Homa ceremonije, i gosti Bràhmiçe. Daj da se čitaju Vede i Puràçe i zatim polako ponavljaj Íakti Mantre i pokušaj, onoliko koliko možeš, obavljati ostale prateće ceremonije; i tvoje će želje na ovaj način bez sumnje biti ostvarene. (44-46.)
Na svijetu ne postoji nikoji drugi zavjet nadmoćniji od ovoga; ovaj zavjet je veoma svet i on će ti donijeti sreću. (47.)
Ovaj zavijet vodi ka mudrosti i oslobođenju; on uništava neprijatelje i povećava potomstvo i bogatstvo. (48.)
U prijašnja vremena, Írã Ràma Chandra je patio veoma mnogo budući je bio lišen svoga kraljevstva; kao i zato što je kasnije njegova žena bila oteta. Bivajući veoma žalostan zbog svega što se dogodio, on je ipak u Kiskindhyi obavio ovaj Navaràtri zavjet. (49.)
Iako veoma žalostan zbog odvajanja od Site, Ràma Chandra je obavio ovaj Navaràtra zavjet obožavajući Božicu prema propisanim pravilima i ritualima. (50.)
Kao rezultat ovog obožavanja on je bio u stanju premostiti veliki ocean i ubiti divovskoga Kumbha Karçu, Meghanàdu, Ràvaçine sinove i Ràvaçu, kralja Lanke; da bi zatim opet dobio svoju Situ. On je postavio Vibhãìaçu na prijestolje Lanke (Ceylon) te se konačno vratio u Ayodhyu gdje je nastavio vladati nemajući nikavih neprijatelja. (51-52.)
O najbolju među Vaiíyama! Ràma Chandra, junaštva i snage bez premca, bio je u stanju dobiti sreću ovoga svijeta zahvaljujući utjecaju Navaràtra ceremonije." (53.)
Vyàsa reče: "O kralju! Taj Vaiíya, nakon što je čuo ove riječi, toga je Bràhmiça prihvatio za svoga Gurua, koji ga je zatim iniciriao u temeljnu Mantru Màye da bi nakon toga on neprestano, bez ikakve lijenosti, tijekom devet noći polagano ponavljao Mantru obožavajući Devã s velikom pažnjom i s raznim darovima. Tako je on tijekom devet uzastopnih godina posvetio sebe Japi (ponavljanje Mantre) temeljne Mantre Màye da bi se, kada je deveta godina bila privedena kraju, Velika Božica jasno pojavila pred njegovim očima tijekom noći velikog Aìîama Tithija (osmi dan svijetle polovice) dajući mu razne blagodati i oslobađajući ga od siromaštva dodijeljujući mu bogatstvo i ostale druge željene stvari." (54-55.)
Bilješka prevodioca na hrv.: Navaràtri ceremonija traje devet dana i noći no u zadnjem pasusu navodi se praksa od devet godina što bi mogla biti greška u prevođenju na engleski ili to označava da je spomenuti Bràhmiç prihvatio ovakav oblik zavjeta.
Ovdje završava Dvadesetsedmo Poglavlje o djevicama koje su prikladne za obožavanje i o Devãnoj Slavi u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od Maharìi Veda Vyàse u Trećoj Adhyayi.
POGLAVLJE XXVIII.
Janamejaya reče: "O Muni! Kako je Ràmachandra proslavio Navaràtra Pïju, koja vodi k sreći? Tko je on bio? I kako je ukradena Njegova Sità? Kako je On bio lišen njegova kraljevstva? Molim te da me zadovoljiš tako da mi sve ovo ispričaš." (1.)
Vyàsa reče: "O kralju! U davna vremena, u gradu Ayodhyi, živio je plemeniti kralj sunčeve dinastije po imenu Daíaratha, on je uvijek obožavao Deve i Bràhmaçe. (2.)
On je imao četiri slavna sina, Ramu, Lakìmaça, Bharatu i Satrughnu. Ova četiri sina bili su jednako učeni i lijepi te su uvijek radili ono što je bilo ugodno kralju. Od ova četiri sina, Ràmachandra je bio sin Kraljice Kauíalye, Bharata je bio sin Kaikeye, i lijepi Lakìmaça i Satrughna bili su sinovi Sumitre. Dok su bili mladi, oni su nučili vještinu streljaštva. (3-5.)
Ovako obrazovani i pročišćeni, četiri su sina kralju pružali sve više radosti; jednoga dana Maharìi Viívàmitra je došao u Ayodhyu te je tražio od kralja pomoć njegova sina radi zaštite njegovih žrtvenih ceremonija. Kralj nije mogao odbiti Viívàmitrin zahtjev te je s njim poslao Ràmachandru s bratom Lakìmaçom. (6-7.)
Briljantni Ràma i Lakìmaça tako su otišli zajedno s Munijem. U to vrijeme, u šumi koja se nalazila na njihovu putu, živijela je strašna Ràkhìasã (žena demon), po imenu Tàáakà, koja je običavala zadavati velike nevolje asketama; nju je Ràma ubio samo s jednom strijelom. Zatim je on ubio Subàhu te je odapeo strijele, onesvijestivši, i skoro ubivši, tako drugog noćnog lutalicu Màrãchu, i na ovaj način on je spasio Viívàmitru od svih prepreka koje su mu bile uzrokovane u njegovim žrtvenim ceremonijama. Obavivši tako veliki posao pružanja zaštite žrtvenih ceremonija, Ràma, Lakìmaça i Muni Cowsick, njih troje, uputili su se prema Mithili kraljevstvu. Na putu je Ràma Chandra spasio Ahalyu od prokletstva od kojega je patila. (8-11.)
Konačno su dva brata, u društvu Munija, došli do grada Videhanagara. Upravo u to vrijeme kralj Mithile, Janaka, dao je zavjet da će dati svoju kćer Situ za ženu bilo kome tko bude u stanju slomiti Íivin luk; Ràma je slomio ovaj luk na dva dijela te je oženio Situ, rođenu od Lakìmã. Kralj Janaka Raminomu je bratu Lakìmaçu dao za ženu svoju drugu vlastitu kćer Urmilu. (12-13)
Dobri i povoljni Bharata i Satrughna oženili su Mànáavi ondosno Írutakãrti, dvije Kuíadhvajine kćeri. (14.)
O kralju! Tako, u velikome gradu Mithili, četiri brata su prema propisanim pravilima i ritualima obavili njihove ceremonije vjenčanja. (15.)
Onda je kralj Daíaratha, videći da Ràma posjeduje sve osobine da preuzme kraljevstvo, predložio da se njega postavi na prijestolje Ayodhye. (16.)
Ali kraljica Kaikeyã, videći da se rade neophodne radnje za postavljanje Rame na prijestolje, zatražila je od svoga muža Daíarathe, koji je bio potpuno pod njenom vlašću, da joj ispuni dvije stvari koje je prethodno bio obećao. (17.)
Prvi zahtjev bio je da njen vlastiti sin Bharata postane kralj Ayodhye; a drugi zahtjev je bio da se Ramu protjera u šumu na četrnaest godina. (18.)
Tako je Ràmachandra, zajedno sa Sitom i bratom Lakìmaçom otišao u Danáakà šumu, koju su često posjećivali Ràkìasi (demoni). (19.)
Plemeniti kralj Daíaratha je bio veom žalostan zbog odvajanja od svoga sina, i zbog prokletstva koje je dobio od Munija Andhake on je tada napustio svoje smrtno tijelo. (20.)
Bharata, videći da je njegov otac umro samo zbog njegove majke, suzdržao se od toga da postane kralj Ayodhye, cvatućega grada, želeći dobrobit svome bratu Ràmi. (21.)
Ràmachandra je otišao u šumu Paéchavaîã. Jednoga dana najmlađa Ràvaçina kćer, po imenu Sïrpanakhà, pod utjecajem je strasti došla Ràmi; Ràmachandra se veoma naljutio te ju je unakazio otkinuvši joj nos i uši. (22.)
Videći to, Ràkìase Khara, Duìaça i ostali veoma su se oštro počeli boriti s moćnim Ràmachandrom. (23.)
Uistinu snažni Ràma je ubio Kharu, Duìaçu i ostale moćne Ràkìase, radi dobrobiti Munijâ. (24.)
Onda je Sïrpanakhà otišla u Lanku te je obavijestila Ràvaçu da je Ràma otkinuo njen nos te da su Khara, Duìaça i ostali ubijeni. (25.)
Zli i opaki Ràvaça, čuvši za njihovu smrt, veoma se razbijesnio te je smjesta na kočiji otišao u Màrãchinu šumu (26.)
Ràvaça je onda odlučio da ukrade Sãtu; da bi to uspješno obavio on je naredio tom čarobnjaku Màrãchi da preuzme oblik zlatne srne i da tako odvuče Ràminu pažnju. (27.)
Čarobnjak Màrãcha je preuzeo oblik zlatne srne te je u tom obliku došao u vidokrug Jànaki. Onda se ta raznoliko išarana srna počela kretati u Sãtinoj blizini. (28.)
Gledajući lijepi zlatni sjaj tijela te zlatne srne, Sãtà Devã, kao da je bila potaknuta od strane velike Sudbine, ovako se obratila Ràmachandri: "O Gospodaru! Donesi mi kožu ove srne." (29.)
Ràma je također, ne procjenjujući cijelu situaciju, zatražio od Lakìmaça da ostane sa Sãtom da bi je zaštitito, te je sa svojim lukom i strijelama otišao za srnom. (30.)
Beskonačno vješt u magiji, čarobnjak Màrãcha u obliku srne, videći Harija u obliku Rame, dolazio je i odlazio iz njegova vidokruga putujući iz jedne šume u drugu. (31.)
Kada je Ràma uvidio da je otišao veoma daleko od Svoga tabora, On se veoma razljutio te je nategnuo Svoj luk i odapeo strijelu prema srni. (32.)
Podmukli demon čarobnjak, osjetivši strašnu bol bivajući precizno pogođen Ràminom strijelom, uzviknuo je: "O brate Lakìmaça! Ja sam ubijen!" te je izdahnuo. (33.)
Ovaj strašni jauk je došao do Jànakinih ušiju. Ona je pomislila da je to Ràmin glas te je žalosno rekla Lakìmaçu: "Lakìmana, idi brzo. Ja se bojim da je Ràma ubijen; jesi li čuo uzvik, "O Lakìmaça! dođi brzo i oslobodi me!" Ràma te zove da dođeš." (34-35.)
Lakìmaça je nato odgovorio: "O Majko! Ti si sama u šumi; stoga te je ne mogu ostaviti ovdje čak i da je Ràmachandra ubijen. (36.)
O kćeri kralja Janake! Ràma mi je naredio da ostanem ovdje. Ako ja sada bilo gdje otiđem, ja ću biti optužen da nisam poslušao njegovu naredbu. Bojeći se toga, ja nisam u stanju napustiti ovo mjesto. (37.)
Osim toga, meni se čini da je neki čarobnjak odvukao Ràmu odavde; ja stoga ne želim napraviti niti korak odavde i ostaviti te samu. (38.)
Budi strpljiva; ja mislim da ne postoji takav čovjek koji bi mogao ubiti Ràmu; ja te ni u kom slučaju ne mogu ostaviti samu, prekršivši tako Ràminu naredbu." (39.)
Vyàsa reče: "O kralju! Onda je mlada Ràmina žena počela glasno plakati, kao da ju je na to navela sama Sudbina, izgovarajući ove okrutne riječi čistome Lakìmanu: (40.)
O Sumitrin sine! Ja znam zašto si mi ti tako naklonjen! Ja znam vrlo dobro da je tebe Bharata poslao da nam se pridružiš naprosto da bi dobio mene. (41.)
O podli Kìattriya, koji si vješt u magiji! ja ne spadam u grupu nemoralnih žena i ja te nikad neću prihvatiti za muža u slučaju da je Írã Ràmachandra mrtav. (42.)
U slučaju da se Írã Ràma ne vrati, ja ću sigurno počiniti samoubojstvo; bez njega ja bih bila veoma žalosna i jadna, i ja ne bih bila u stanju nastaviti živjeti. (43.)
O Saumitrã! Ostao ti ovdje ili ne, ja neću više ništa tražiti od tebe; ali želim još jedino reći, gdje je nestala tvoja prisnost s tvojim starijim bratom?" (44.)
Čuvši ove Sãtine riječi, Lakìmaça se veoma ražalostio; i daveći se s teškim uzdasima uslijed unutrašnje boli, on se ovako obratio Sãti: "O! Ti koja nisi rođena putem maternice! Zašto izgovaraš tako okrutne riječi; ja jasno vidim da će stoga što ti izgovaraš tako bezvrijedne riječi uskoro na tebe pasti veliko zlo." (45-46.)
O kralju! Rekavši ovo, plemeniti je Lakìmaça, jecajući i veoma žalostan, napustio Sãtu i otišao u potragu za svojim starijim bratom prateći njegove tragove stopala. (47.)
Nakon što je Lakìmaça tako otišao, Ràvaça je došao da Sãtina utočišta prerušen u lukava prosjaka (Bhikìu s crvenom odjećom). (48.)
Jànakã je povjerovala da je lukavai Ràvaça zapravo Yogi te mu je iskazala poštovanja ponudivši mu šumsko voće. (49.)
Hulja je ponizno nježnim glasom zapitao ãitu: "O lijepa djevojko! Tvoje oči su lijepe kao lišće lotosa Palàse; stoga izgleda da ti nisi obična žena; kako to da si ti sama u ovoj divljoj šumi? O ljepotice! Tko je tvoj otac? tko je tvoj brat i tko je tvoj muž? Kako to da ti, tako lijepa, sama provodiš vrijeme u ovoj šumi kao obična žena? O ljepotice, ti zaslužuješ da živiš u palači ispunjenoj s nektarom; zašto ti živiš u ovoj kolibici, u ovoj divljoj šumi, kao obična Munijeva žena, kada tvoja ljepota sjaji blistavim zrakama Deva djevojke?" (50-52.)
Vyàsa reče: "Janakina kćer, čuvši Ràvaniçe riječi, Mandodarãna muža, na nesreću je povjerovala da je on dobar Yogi te mu je odgovorila na sljedeći način: "Ti si vjerojatno čuo da dobri kralj Daíaratha vlada u gradu Ayodhyi. On ima četiri sina; najstariji od njih, Ràma Chandra, je moj muž. Kralj je Kaikeyã ponudio dvije blagodati zbog kojih je Ràma Chandra protjeran u ovu šumu i sada on ovdje boravi zajedno sa svojim bratom Lakìmaçom. (53-55.)
Ja sam kćer Kralja Janake; moje ime je Sãtà; Ràma Chandra je slomio Íivin luk te me je tako dobio za ženu. (56.)
Bivajući pod njegovom zaštitom, ja bez straha boravim u ovoj opasnoj šumi; videći zlatnu srnu, on je otišao da bi je ubio za mene. (57.)
Lakìmaça, također, čuvši njegov glas, otišao je upravo sada. O Yogi! Ja živim ovdje oviseći o snazi ova dva brata. (58.)
Eto, zato sam ja sada ovdje; oni će doći uskoro i iskazati ti poštovanje. (59.)
Čovjek koji je stavio svoje strasti pod kontrolu i postao Yati je kao inkarnirani Viìçu; stoga sam ja tebi iskazala poštovanje. O Yogi! Naš se Àíram nalazi usred ove strašne šume, okružen s Ràkìasama. Stoga ja sada pitam tebe kako to da si ti bio u stanju doći ovdje u odjeći Tridaçáija (Sannyàsa Yogi); molim te, objasni mi to u ime istine." (60-61.)
Ràvaça tada odgovori: "O djevojko očaravajućega pogleda! Ja sam kralj Lanke, Mandodarãn muž. O ljepotice! Ja sam radi tebe stavio ovu Yatijevu odjeću na sebe. (62.)
O Ljepotice! Moja dva brata Khara i Dïìaça ubijena su u ovoj šumi; i natjeran od moje sestre ja sam došao ovdje. (63.)
Ostavi sad svoga muža, koji živi u ovoj šumi kao puki siromah, kojega je sreća napustila i koji nema ništa i prihvati mene za muža. O ljepotice! Ja sam Ràvaça, kralj kraljeva; postani sada moja žena. (64-65.)
O kćeri Janake! Ja sm gospod Vladara strana svijeta no ipak ja klanjam moju glavu tvojim lotosovim stopalima; zato me prihvati i danas ispuni moje želje. (66.)
Prethodno, ja sam te tražio od tvog oca Janake; ali on je odgovorio da je on postavio zavjet da ćeš ti postati žena onoga koji uspije slomiti Íivin luk. Bhagvàn Rudra je moj Guru; stoga sam se ja bojao slomiti Njegov luk, i zato ja nisam bio prisutan na tvojoj Svayamvari. Ali od tog vremena moj um je u stanju boli i stalno misli o tebi. (67-68.)
O ljepotice! Čuvši da ti sada boraviš u ovoj šumi, ja, potaknut prethodnom očaranošću tobom, došao sam ovdje; zato okruni sada moj trud s uspjehom." (69.)
Ovako završava Dvadesetosmo Poglavlje u Trećoj Adhyayi o događajima povezanim s Navaràtrijem i opisom Ràmayane u Írã Mad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Bilješka: Priča o Sãtinu porijeklu ide ovako: Ràvaça, kralj Ceylona (Lankà) vršio je oštra sudržavanja te je dobio izuzetne moći. On je tri svijeta doveo pod svoju vladavinu, iznuđujući poreze od sviju. Deve i stanovnici nekoliko svjetova plaćali su poreze koje im je nametnuo Ràvaça. Ràvaça je poslao izaslanike Êiìijima i Munijima, asketama koji su boravili u šumi, tražeći od njih da plate poreze. Êiìiji su odgovorili da oni nemaju nikakve imovine. No Ràvaça je ustrajavao na svome zahtjevu. Onda su Êiìiji rezali svoje butine te su krv koja je izašla stavili u vrč koji je odnesen Ràvaçi. Ràvaça je dao ovaj vrč svojoj kraljici Mandodarã na čuvanje, rekavši joj da se u vrču nalazi otrov i da ga ona ne bi smjela piti. No Mandodarã je iz znatiželje popila jedan dio te je ostala trudna i rodila kćer. Bojeći se Ràvaçe, ona je stavila vrč s kćerkom da pluta po oceanu, koji je onda ploveći oceanima i rijekama, došao do zemlje Kralja Janake. Dok su seljaci obrađivali zemlju, oni su ugledali ovaj vrč te su djevojčicu odvelu Kralju Janaki koji ju je prihvatio i odgojio kao svoju kćer. Tako je Sãtà, rođena od krvi Bràhmiça, kasnije oduzela Ràvaçi život i kraljevstvo.
Druga verzija ide ovako: Kao ranije, izaslanici Ràvaçe savjtovali su Munije da dadu nešto; u suprotnome Ràvaça bi im stvarao razne nevolje. Tako su Muniji rezajući svoje butine sakupili krv te su je dali kao porez govoreći da će krv u vrču uzrokovati propast državi u kojoj se bude nalazila. Ràvaça, kada je ovo čuo, naredio je da se vrč odnese u kraljevstvo Kralja Janake, kako bi na taj način došlo do propasti njegova kraljevstva. Vrč je odnesen i postavljen negdje u Janakinim poljima. Nadalje se dogodilo da je došlo do velike suše; kiše su potpuno izostale i strašna glad je bila neizbježna. Bràhmiçi Punditi su obavijestili kralja da ako bi on i njegova žena osobno orali polja, pasti će kiša. Kralj je na to pristao i on je zajedno sa svojom ženom to uradio, kralj je držao plug, a kraljica je držala kralja za ruku. Prvi dio pluga se slučajno sudario s tim vrčem iz kojega je izašla Sãtà s dvije žene, Riddhi i Siddhi, s njene dvije strane. Dvije žene su nestale, a Sãtà je bila mala djevojčica. Kralj Janaka ju je onda prihvatio i odgojio kao svoju kćer. Sità Devã je običavala svakodnevno sa svojom lijevom rukom podizati Íivin luk, koji se nalazio u kraljevoj kući, te ga je svakodnevno obožavala čime je ona pročistila mjesto. Videći ovo, Kralj Janaka je dao zavjet da će onaj koji uspije slomiti ovaj luk dobiti Sãtu za ženu.
POGLAVLJE XXIX.
Vyàsa reče: "Čuvši ove podle riječi, Jànakã se počela tresti od straha; nekako došavši sebi, ona je počela govoriti: "O potomče Pulastya obitelji! Zašto ti, potaknut strašću, izgovaraš tako okrutne riječi? Ja sam rođena u Janakinoj obitelji; stoga se ja ne mogu ponašati kao nemoralna žena. (1-2.)
O ti s deset lica! Bolje idi smjesta u Lanku; inače će ti Ràmachandra oduzeti život; ti ćeš bez sumnje prouzročiti svoju smrt radi mene." (3.)
Rekavši ovo, Sãtà Devã je otišla prema Svetoj vatri po imenu Gàrhapatya, smještenoj u kući, govoreći odlazi, odlazi. Onaj čija je podlost uzrokovala da sve Loke jecaju spas, spas, taj isti Ràvaça, izopačena uma, tada je preuzeo svoj stvarni oblik te je otišao prema kolibici i čvrsto uhvatio Sãtu Devã koja se stresla od straha. (4-5.)
Sãtà je plakala govoreći Ràma, Ràma, Lakìamaça, no griješni Ràvaça ju je čvrsto uhvatio i uspeo na kočiju te je odveo. (6.)
Na njegovu putu on je naišao na Jaîàyu, Aruçina sina tako da je došlo do strašne bitke između njih dvojice, no zli Ràvaça, kralj Demona, ubio je Jaîàyu. Onda je Ràvaça odveo Sãtu na Lanku. Ràvaça je Sãtu, koja je plakala kao izgubljeno lane, smjestio u Aíoka šumu (Jaffnà), okruženu i čuvanu od Ràkìasa. Kralj Lanke je iskušavao Sãtu s ugodnim riječima, kraljevstvom i ostalim, ali Sãtà se nikad nije odrekla svoje vlastite čistoće i neokaljane nevinosti. (7-9.)
Na drugoj strani, Ràmachandra je uzeo srnu koju je ubio i mirno krenuo nazad kada je vidio Lakìmaça koji mu se približavao. On mu se onda ovako obratio: "O Lakìmaça! Kakvu veliku grešku si ti počinio! Čuvši riječi tog zlog čarobnjaka, kako to da si ti napustio moju dragu Sãtu i došao ovdje?" Lakìmaça je tada odgovorio: "Bivajući žestoko proboden Sãtinim riječima (koje su dolazile kao zašiljene strijele) i potaknut od nje, pd vodstvom Neizbježne Sudbine, takoreći, ja sam došao ovdje; u to nema sumnje." (10-12.)
Onda su njih obojica požurili u njihovu kolibicu, napravljenu od lišća; i ne našavši tamo Sãtu, oni su se veoma ražalostili te su otišli u potragu za Sãtom. (13.)
Ràma i Lakìmaça u njihovoj potrazi za Sãtom konačno su došli do mjesta gdje je Jàîayu, kralj ptica, ležao na površini zemlje, koji je baš tada bio u stanju napuštanja svoga tijela. (14.)
Jatàyu je rekao: "Ràvaça, kralj Lanke, danas je ukrao Sãtu Devã; ja sam se suprostavio toj hulji tako da je došlo do bitke između nas dvoje da bi me on onda sa svojim oružjem oborio na zemlju." Rekavši ovo, kralj ptica je umro; tada je Ràmachandra obavio spaljivanje njegova tijela kao i pogrebne ceremonije. Onda su obojica napustila to mjesto. (15-16.)
Nakon toga Gospod Ràmachandra je ubio Kabandhu te ga oslobodio od njegova prokletstva; i kroz njegov savjet, on se sprijateljio sa Sugrãvom, s kojim je sklopio posebno prijateljstvo i obavezao se na neke stvari. (17.)
Zatim je Ràma, uzimajući to kao svoju dužnost, ubio heroja Balãja te je, onako kao što je obećao, dao izvrsno Kiìkindhyà kraljevstvo svome novom prijatelju Sugrãvi. (18.)
Onda je on počeo neprestano misliti o Ràvaçinoj krađi svoje žene Sãte te je tamo proveo četiri mjeseca kišnoga perioda sa svojim bratom Lakìmaçom. (19.)
Ràma, veoma uzdrman zbog odvajanja od svoje žene, počeo se ovako obraćati Lakìmaçu: "O Saumitre! Želje kćeri kralja kraljevstva Kekaye sada su ispunjene." (20.)
Ja više neću dobiti Jànakã; bez Jànakã ja se neću vratiti u Ayodhyu; bez Jànakã ja više neću biti u stanju živjeti. (21.)
Gubitak kraljevstva, boravljenje u šumi, smrt oca, i konačno gubitak drage žene; okrutne ruke Sudbine sada me strašno muče; što će se još dogoditi?" (22.)
O Brate Lakìmaça! Ljudi teško mogu znati unaprijed što će se dogoditi; ja ne znam što je zapisano u mojoj sudbini nakon svega ovog, nešto bolno ili suprotno." (23.)
Pogledaj! Mi obojica, potomci Manua, iako rođeni u kraljevskoj obitelji, prognani smo u šumu radi naših prošlih djela. (24.)
O Lakìmaça! Ti si također, pod utjecajem Sudbine, napustivši užitke kraljevskoga života, otišao sa mnom; i ti također, zajednom sa mnom, patiš od mnogih groznih nevolja. (25.)
Nitko u našoj obitelji nije patio onoliko koliko mi; zašto mi spominjemo našu obitelj? Nijedno ljudsko biće nije se rodilo niti će se roditi koje je patilo ili će patiti od tako mnogo nevolja kao ja, niti je nijedno ljudsko biće bilo ili će biti lišeno prava i biti ubogi siromah kao ja. (26.)
O Saumitre! Ja sam utopljen u oceanu boli i nevolja; što sada da radim? Ja ne vidim načina kako da pređem ovaj ocean; ja sam posve bespomoćan, u to nema sumnje. (27.)
Ja nemam novce niti vojsku, O junače! ti si moj jedini prijatelj; O brate! Na koga bih ja trebao biti ljut budući da ja patim zbog posljedica mojih vlastitih djela? (28.)
Jao! Ja sam upravo trebao dobiti kraljevstvo koje se prema svome blagostanju moglo usporediti s Indra Sabhom, ali u trenu ja sam ga izgubio bivajući prognan u šumu. Lakìmaça! Tko može saznati što se nalazi u maternici Sudbine? (29.)
O! Ta draga i nježna Sãtà, s nama je otišla u šumu; ali ta nemilosrdna Sudbina je tu savršeno lijepu ženu bacila u ocean žalosti, koji se teško može preći. 30.)
Ta lijepa Janakina kćer meni je posve odana; ona je čista i sveta. Kako će ona izdržati sve te patnje u kući kralja Lanke? (31.)
O Lakìmaça! Ràvaça neće nikad podvrći Sãtu Devã pod svoju vlast; kako bi se ta izvrsna krjeposna djevojka mogla ponašati kao obična prostitutka? (32.)
O Lakìmaça! Možeš biti siguran da u slučaju da Ràvaça, imajući moć, pokuša izvršiti bilo kakvo nasilje nad Sçtom, da će ona rađe sebi oduzeti svoj život nego potpasti pod njegovu vlast. (33.)
O Lakìmaça! I ako bi Sãtà žrtvovala svoj život, ja bih sigurno uradio isto; jer od kakve bi mi koristi onda bilo ovo tijelo ako tu više ne bi bilo lijepe Sãte?" (34.)
Dok je lotosooki Ràma ovako jecao izražavajći svoju tugu i žalost, religiozni Lakìmaça ga je tješio sa sljedećim ugodnim i istinitim riječima: (35.)
"O junače junaka! Odbaci od sebe ovu slabost i budi strpljiv; ja ću uskoro ubiti tog opakog demona Ràvaçu te ću ti vratiti tvoju Sãtu Devã. (36.)
Mudre i stabilne osobe, zbog njihove snage, nisu poljuljani u svojim srcima niti u radosti niti žalosti; dok to nije slučaj s ljudima slaboga intelekta. (37.)
I radost i žalost u rukama su Sudbine; zašto bi onda trebalo izražavati tugu prema ovome tijelu, koje nije duša. (38.)
Isto onako kao što se dogodilo da smo mi lišeni kraljevstva i protjerani u ovu šumu, kao i što je Sãtà Devã ukradena, isto tako, u odgovarajuće vrijeme će se dogoditi da ćemo mi opet povratiti Sãtu Devã. (39.)
O Jànakãn Voljeni! Mora doći vrijeme kada će se nesreća pretvoriti u sreću i obratno; drugačije ne može biti. Zato odbaci od sebe ovu tugu i ostani čvrst. (40.)
Postoji mnoštvo majmuna, koji su naši pomagači; oni će otići na sve četiri strane te će nam donijeti vijesti o Janakinoj kćeri; u to nema sumnje. (41.)
O Gospode! Mi ćemo otići na Lanku i tamo ćemo, upotrijebivši našu vještinu, ubiti tog podlog Ràvaçu i vratiti Sãtu Devã. (42.)
Ili ćemo pozvati Bharatu sa Satrughnom te ćemo ujediniti sve vojske i tako ubiti našeg neprijatelja; zašto ti onda kukaš nizašto? (43.)
O Gopode! naš predak Raghu, najviši junak, sebi je potčino deset strana svijeta; a ti koji pripadaš ovoj obitelji sada si izgubljen u žalosti! (44.)
Ja sam mogu poraziti sve Deve i Demone; i ako mi se pomogne, ima li sumnje da ja ne bih mogao ubiti tog Ràvaçu, sramotu obitelji Ràkìasa. (45.)
O Gospode! Mi možemo pozvati kralja Janaku u pomoć da bi iskorijenili tog opakog neprijatelja Deva. (46.)
O Potomče Raghua! Sreća i nesreća stalno se izmjenjuju; niti sreća ni nesreća ne dolaze i ostaju stalno. Onaj čiji je um previše preplavljen bolju ili srećom, je onaj čovjek koji je stalno izgubljen u oceanu bijede; i sve dok je tako on nikad ne može očekivati da će biti sretan." (47-48.)
Gledaj! U davna vremena, Indra je jednom postao odan pokvarenim navikama. Tada su se sve Deve ujedinile i na njegovo su mjesto postavili kralja Nahuìu. (49.)
Onda je Indra, prestrašen, odstupio sa svoga položaja te je proveo veoma mnogo godina u nepoznatom stanju unutar lotosa. (50.)
Nadalje, kada se vrijeme promijenilo, on je opet zadobio nazad svoj položaj; dok je kralj Nahuìa pao dolje na ovu zemlju te se kroz prokletstvo Êiìija pretvorio u veliku zmiju (udava). (51.)
Kralj Nahuìa je želio Indrinu ženu te je uvrijedo Bràhmiça; stoga se on kroz prokletstvo Maharìija Agaste pretvorio u zmiju na zemlju. (52.)
Zato, O Ràghava! Čovjek se ne bi smio prepustiti tuzi u vrijeme opasnosti; umjesto toga, u to vrijeme on bi trebao ostati poduzetan i nepokolebljiv; tako kažu mudraci. (53.)
O Gospode svijeta! Ti si plemenit, sveznajući i svemoguć; zašto si se ti sada prepustio žalosti kao običan smrtnik?" (54.)
Vyàsa reče: "O kralju! Tako utješen od Lakìmaça, Ràma je svoju tešku tugu zamijenio sa smirenošću i postojanošću." (55.)
Ovako završava Dvadesetdeveto Poglavlje o krađi Sãte i Ràminoj tuzi u Trećoj Skandhi Írã Mad Devã Bhàgavatama od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
POGLAVLJE XXX.
Vyàsa reče: "O kralju! Ràma i Lakìmaça, ovako raspravljajući, ostali su šuteći; onda se s nebesa pojavio Êiìi Nàrada, pjevajući hvalospjeve Rathàntara Sàma Vede u pratnji s lijepim sviranjem na njegovoj lutnji. (1-2.)
Videći ga, nesavladivi Ràmachandra je ustao i smjesta mu ponudio izvrsno sjedalo i vodu za pranje njegovih stopala. Onda se on sklopljenih ruku molio Muniju. Kada mu je Muni naredio, on je sjeo odmah pokraj njega. (3-4.)
Kada je tako Ràmachndra, žalosna srca, sjeo zajedno s Lakìmaçom, Nàrada ga je blagim glasom zapitao: "O Potomče Raghua! Zašto si ti tako žalostan kao običan smrtnik? Ja znam da je zli Ràvaça ukrao Sãtu Devã. Ja sam čuo dok sam bio na nebesima da je Ràvaça, Pulastyin sin, ukrao Sãtu bivajući opčinjen njom, ne znajući da će to biti uzrok njegove smrti. O Potomče obitelju Kàkutsthe! Ti si se rodio da bi ubio Ràvaçu; i u tu svrhu Jànakã je ukradena. (5-8.)
Bilješka: Stvarna Jànakã nije bila ukradena; Njen dvojnik je bio ukraden.
O Ràghava! Devã Jànakã je u svome prethodnom rođenju bila Munijeva kćer koja je sprovodila asketizam. Dok je bila uposlena u svojoj sadhani u svome svetom utočištu, došao je Ràvaça i gledajući je, molio joj se da mu ona bude žena. Čuvši ovo, ona mu je dala podesan prijekor da bi je on onda silom uhvatio za njenu kosu. Ta asketska žena veoma se naljutila, i smatrajući da se njeno tijelo zagadilo uslijed kontakta s đavolom, ona je odlučila da okonča sa svojim životom te je ovako proklela Ràvaçu: "O Huljo! Ja ću se roditi na površini zemlje ne putem maternice naprosto radi tvog uništenja." Rekavši, ona je okončala sa svojim životom. (9-12.)
O mučitelju neprijatelja! Ràvaça, kralj Ràkìasa, zamijenio je vijenac s krajnje otrovnom zmijom te je ukrao Sãtu Devã, inkarniranu od Lakìmã, čemu je cilj bio da se iskorijeni njegova rasa. (13.)
O Kàkutstha! Nakon što su se Deve molile radi uništenja tog podloga Ràvaçe, teškoga za poraziti, ti si se rodio na ovoj zemlji, u obitlji Aje, kao inkarnacija Harija (tj. Viìçua). (14.)
O moćno naoružani! Budi strpljv; Sãtà Devã misli na Tebe dan i noć. (15.)
Indra osobno, kralj Deva, svakodnevno joj u vrču šalje nektar i Mlijeko Nebeske Krave; i Ona živi samo na tome. O Gospode! Pijući Mlijeko Nebeske Krave, lotosooka Sãtà Devã živi ne pateći od ikakve žeđi ili gladi! Ja je viđam svakoga dana. (16-17.)
O Potomče Raghua! Ja ti sada dajem na znanje da se Ràvaçu može ubiti. U ovom Aívin mjesecu s predanošću obavi zavjet. (18.)
Post tijekom devet noćiju, Bhagavatãno obožavanje, i tiho ponavljanje Mantre kao i obavljanje Homa ceremonija, obavljanjem svega ovoga, sve nečije želje bivaju ispunjene. (19.)
O najbolji u Raghuovu rodu! Ti bi Božici trebao ponuditi žrtvovanje svete i neporočne životinje, obavljati Japu i Homa ceremoniju istovrijednu jednoj desetini Jape (odn. jednu desetinu Jape treba obaviti u obliku Homa ceremonije). Ako uradiš sve ovo, ti ćeš sigurno biti u stanju osloboditi Sãtu. (20.)
U vjekovna vremena, Viìçu, Íiva, Brahmà i Deve na Nebesima su svi obavili (obavljali) ovo obožavanje Božice. (21.)
Stoga, O Ràghava! Svaka osoba koja želi sreću, posebno oni koju su se našli u velikim teškoćama, bez imalo bi oklijevanja trebali obaviti ovu povoljnu ceremoniju. (22.)
O Kàkutstha! Viívamitra, Bhrigu, Vasiìîha i Kaíyapa, svi oni su također obavljali obožavanje. Kada je netko ukrao ženu Brihaspatija, Gurua Deva, on je također snagom ovog obožavanja dobio svoju ženu nazad. Zato, O kralju! i Ti proslavi ovu Pïju radi uništenja Ràvaçe! (23-24.)
O uzvišeni Gospode! Ovaj zavjet prethodno je obavio Indra radi uništenja Vritre, Íiva radi uništenja demona Tripure, Nàràyaça radi uništenja demona Madhu i Kaiîabhe; zato bi i Ti trebao čvrsto odlučiti i prema pravilima obaviti ovaj zavjet s tvojim cijelim srcem." (25-26.)
Ràma je odgovorio: "O Oceanu Znanja! Tko je ta Devã? Kakav je Njezin utjecaj? Odakle je Ona nastala? Koje je Njeno Ime? I kako bi trebalo obaviti ovaj zavjet? Milostivo mi potanko opiši sve ovo?" (27.)
Nàrada je onda odgovorio: "Slušaj, O Ràghava! Ta Božica je Vječna i Uvijek Nepromjenljiva Iskonska Sila. Ako je budeš obožavao, sve tvoje teškoće će nestati i sve tvoje želje bit će ispunjene. (28.)
Ona je izvor Brahme, Viìçua i ostalih i svih živućih bića. Bez Njene energije nitko ne bi bio u stanju pomicati svoje udove. (29.)
Ta Vrhovna Povoljna Božica je održavajuća energija Viìçua, kreativna snaga Brahme, i uništavajuća sila Íive. (30.)
Što god da postoji u ovome beskonačnom Svemiru, bilo Privremeno ili Vječno, Ona je Temeljna Snaga svega; kako onda ona može imati izvor! (31.)
Njen izvor nije Brahmà, Viìçu, Maheía, Sunce, Indra, ili bilo koji drugi Deva, niti ova Zemlja niti ovaj Podupirač Zemlje; Ona je iznad kvaliteta, Davateljica Spasenja svima, Potpuna Prakêiti. U vrijeme konačnog uništenja ovoga Svemira, Ona postaje Jedno s vrhovnim Puruìom. (32-33).
Ona je također Saguça, puna kvaliteta, kao i Stvoriteljica Brahme, Viìçua i Maheíe Koja ih je ovlastila da stvore tri Loke. (34.)
Ona je Najviše Znanje, Ona je postojala prije Veda te je Začetnik Veda. Kada pojedinačne duše spoznaju Njenu Prirodu, one postaju sposobne da oslobode sebe od tereta ovoga svijeta. (35.)
Ona je poznata po beskonačnim Imenima. Brahmà i ostale Deve izabiru da je oslovljavaju prema njihovim radnjama i kvalitetama. Ja nisam u stanju opisati ova Imena. (36.)
O potomče Raghuova roda! Njena različita Imena izvedena su raznim kombinacijama raznih samoglasnika i suglasnika od slova A do slova Kìa." (37.)
Ràma reče: "O najbolji među Munijima! Opiši mi ukratko sva pravila koja treba slijediti da bi se ovaj zavjet i obožavanje uspješno obavili. S mojim srcem punim predanosti i vjerom, ja ću obaviti ovo Božičino obožavanje." (38.)
Nàrada reče: "O Ràghava! Na ravnoj čestici zemlje pripremi oltar. Tu postavi Božicu i posti devet dana. (39.)
O kralju! Ja ću biti tvoj svećenik i ja ću, s velikom poduzetnošću, obaviti ovu Yajéu da bih ispunio cilj Bogova." (40.)
Vyàsa reče: "Bhagavàn Hari sve je ovo prihvatio kao istinu i kada se približio mjesec Aívin, on je pripremio oltar na vrhu brda te je na njega postavio Povoljnu Božicu, Majku Svijeta, te je pokoravajući se svim pravilima, obavio ovaj zavjet obožavajući Božicu. (41-42.)
Posteći devet dana, Ràma je proslavio ovaj zavjet te je prema pravilima ponudio žrtvovanja, obavio bogoštovlje kao i Homa ceremonije. (43.)
Nakon što su na veličanstvenu noć osmoga mjesečevog dana dva brata dovršila zavjet onako kako ih je uputio Nàrada, Vrhovna Bhagavatã, zadovoljna s njihovim obožavanjem, pojavila se pred njima, jašeći na lavu te se s vrhu brda obratila Ràmi i Lakìmaçu, ugodnim dubokim glasom, nalik tutnjavi kišnog oblaka, ovako: "Ràma, Ja sam zadovoljna s tvojim obožavanjem; traži od Mene ono što želiš." (44-46.)
Ràma! Ti si poslan od Bogova radi uništenja Ràvaçe te si inkarnacija Nàràyaçe, u čistoj i neokaljanoj obitelji Manua." (47.)
Ti si Onaj Koji se u vjekovna vremena inkarnirao kao riba radi služenja Devama te si zaštitio Vede ubijajući strašne Ràkìase radi dobrobiti Svemira. (48.)
Ti si Onaj Koji si se inkarnirao kao kornjača te si u zraku držao Mandara planinu i uzburkao ocean i održavao (hranio) Deve. (49.)
Ti si Onaj Koji se u davna vremena inkarnirao kao vepar te si visoko u zraku na svojim zubima držao ovu zemlju. Ti si Onaj Koji je preuzeo oblik Čovjeka-Lava te si zaštitio Prahlàdu, rasijecajući tijelo Hiraçya Kaíipe, Tvojim oštrim kanđama. (50-51.)
O Potomče Raghua! Ti si Onaj Koji je u vjekovna vremena preuzeo oblik patuljka radi služenja Devama, lukavo prevarivši Balãja. (52.)
O Kauíalyin sine! Ti si se inkarnirao kao sin Jamadagnija u obitelji Bràhmiça, te si iskorijenio lozu Kìattriya kraljeva te si predao cijelu zemlju Êiìiju Bhagavàn Kaíyapi. (53.)
Dakle Ti si se sada rodio kao sin Daíarthe u neokaljanoj lozi Kàkutsthe, na zahtjev Deva, kojima Ràvaça stvara neprilike. (54.)
Ovi moćni majmuni, koji su rođeni kao inkarnacije Deva, i koje sam Ja obdarila s velikom snagom, će ti pomoći. Tvoj mlađi brat Lakìmaça je inkarnacija Íeìe, zmije; taj nesavladivi čovjek će nesumnjivo ubiti Indragitu, Ràvaniça sina. (55-56.)
Ti ćeš ubiti Ràvaçu; nakon toga Ti bi me s velikom predanošću trebao obožavati u proljetno doba i zatim uživati u tvome kraljevstvu po svojoj volji. (57.)
O najblji među Raghuima! Punih jedanaest tisuća godina ti ćeš vladati na ovoj zemlji; i nakon toga ti ćeš se vratiti u tvoje nebesko prebivalište." (58.)
Vyàsa reče: "O kralju! Rekavši ovo, Devã je nestala. Ovo je veoma razveselilo Ràmachandru, i dovršivši ovu najpovoljniju ceremoniju, on je desetoga dada obavio Bejoyà Pïju te je dao mnoštvo poklona Nàradi i krenuo s njim prema oceanu. (59.)
O kralju! Tako potaknut od Najviše Energije, Najviše Božice, Ràmachandra, Kamalin muž, u društvu Lakìmaça i majmuna, krenuo je prema obali oceana. Onda je on sagradio most preko oceana i ubio Ràvaçu, neprijatelja bogova. Njegova nenadmašiva slava proširila se svagdje kroz sve Tri Loke. (61.)
Onaj koji s predanošću čita ovu izvrsnu priču o Devã, zadobit će najvišu sreću na ovome svijetu, i na kraju će postići konačno oslobođenje. U to nema sumnje. (62.)
O kralju! Postoje mnoge druge Puràçe, ali niti jedna od njih nije ravna Írã Mad Devã Bhàgavatamu. Znaj da je ovo moje čvrsto uvjerenje." (63.)
Ovdje završava Trideseto Poglavlje o Nàradinu pripovijedanju o Navaràtra ceremoniji i o Ràma Chandrinu obavljanju iste u trećoj Adhyayi u Írã Mad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse. Ovdje završava Treća Knjiga.
Treća Knjiga dovršena.
Knjiga III
POGLAVLJE XXVI.
Janamejaya reče: "O Najbolji među Bràhmaçima! Što bi ljudi trebali raditi tijekom Navaràtrijia? Posebno kako bi trebalo obaviti Navaràtri ceremoniju tijekom jeseni? Ljubazno mi ispričaj o pravilima koje treba slijediti? (1.)
O inteligentni! Koji su plodovi Navaràtra ceremonije? i koja pravila treba poštivati? Ljubazno mi sve ovo ispričaj." (2.)
Vyàsa reče: "O kralju! Slušaj sada o zavjetu povoljnoga Navaràtrija. On se treba obaviti s najdubljom predanošću tijekom proljeća; ali njegovo posebno godišnje doba je jesen. Ova dva godišnja doba, jesen i proljeće, poznata su kao zubi Yame, Boga Smrti; i ova su doba vema teška za ljude da ih prijeđu. Zato bi svaki mudri čovjek trebao svagdje i uvijek obavljati ovaj zavjet veoma pažljivo. (3-5.)
O kralju! Tijekom ova dva godišnja doba ljudi su jako pod utjecajem raznih strašnih bolesti i mnogi umiru tijekom ova dva doba. Stoga bi mudri ljudi bez ikakva premišljanja trebali tijekom ova dva povoljna mjeseca, Chaitre i Aívina, obožavati Chaçáiku Devã s velikom predanošću. (7-8.)
Dan prije početka zavjeta (Amàvasyà Tithi), čovjek bi trebao sakupiti sve stvari koje su potrebne u svrhu obožavanja te bi trebao jesti samo jednom ono što se naziva Habiìyànna (sveta hrana, kuhana riža s ghiem) i tog dana on bi trebao pripremiti otvorenu hladovinu u privremenoj građevini, dimenzija od 24 stope (vjerojatno se odnosi na četvrtani oblik gdje 24 stope označavaju duljinu jedne strane) i to na ravnome komadu tla, i to se onda smatra svetim mjestom; tamo bi se trebao postaviti stub sa zastavom. Zatim to tlo treba prekriti sa žutom zemljom (vjerojatno glina) i kravljim izmetom. Zatim bi trebalo napraviti uzdignuto postolje koje se naziva Vedã, i to šest stopa široko i jednu ipo stopu visoko, i ono bi trebalo biti ravno i stabilno. Na njemu bi trebalo ostaviti izvrstan prostor (praznina) za Devãno sjedalo. Prolazi (vrata) do ovoga mjesta trebaju biti lijepo ukrašeni i iznad (tog žrtvenog mjesta) treba postaviti nadstrešnicu. (8-11.)
Radi uspjeha üi dovršenja ovoga zavjeta trebalo bi pozvati one Bràhmiçe koji potpuno poznaju pravila i običaje i koji ih se pridržavaju, koji kontroliraju svoja čula i koji su učeni u Vedama i Vedàngama, posebno one koji su vješti u ceremoniji Devãna obožavanja. Ove Bràhmiçe, uposlene u obavljanju ceremonija tijekom ovoga zavjeta, treba propisno platiti (Dakìiça) i dati im razne darove kao što su nakit, odjeća i ostalo što bi čovjek treba raditi u skladu sa svojim mogućnostima i tu nikad ne bi trebalo pokazivati škrtost, jer ako se Bràhmiçi zadovolje, oni će uraditi sve što mogu da bi ceremoniju obavili potpuno uspješno.
Tijekom Pratipad Tithija (prvi dan svjetle polovice), kao i svih ostalih dana, trebalo bi se, prema pravilima, ujutro oprati u rijeci, ili jezeru, bazenu s vodom, izvoru ili vlastitome boravištu, i osoba bi trebala obavljati svakodnevne Sandhyà Bandanam prakse. Bràhmaçima bi svakodnevno trebalo iskazivati poštovanje na ispravan način nudeći im vodu za pranje stopala, Arghyu (ritualna posuda s vodom za pranje ruku), travke, rižu, Madhuparku (porcije mješavine bijeloga kravljeg sira, meda i mlijeka) i ostalo u skladu s pravilima uključujući darove kao što su nakit i odjeća. O kralju! Radi zadovoljenja Božice, ovom prilikom se obavljaju Chaçáã Pàîha (čitanje knjige po imenu Chaçáã) i Bhàgavata Pàîha (čitanje nekih djelova knjige po imenu Bhàgavat); u tu svrhu se određuje devet, pet ili tri Bràhmiça ili najmanje jedan. Kada je sve ovo obavljeno, mudar čovjek treba obaviti pripremnu ceremoniju za svečano Devãno obožavanje u kojem svećenik izgovara Vedske Mantre (Svasti-vàchana, Svasti na Indro vriddhaíravàâ, i td.). Om Hrãm Írãm Dïm Dïrgàyi Namah je deveto-slovna Mantra božice Durge. (12-17.)
O kralju! Nakon što je ceremonija ovako započeta, čovjek bi trebao na Vedã (uzdignuto postolje, oltar) postaviti prijestolje prekriveno s duplom svilenom tkaninom; i na to prijestolje on bi trebao staviti Devãn lik. Devã, Vječna Majka Svijeta, trebala bi biti s četiri ili oasamnaest ruku, ona bi trebala biti potpuno opremljena sa svim oružjima, ukrašena s vijencima od bisera i dragulja, raznim ukrasima od dragoga kamenja, noseći izvrsne božanske odore, svi dijelovi lika bi trebali biti umjetnički izrađeni ostavljajući dojam pun poštovanja, Ona bi trebala jahati na lavu, i u Svojim rukama držati školjku, točak, disk, i lotos. (18-20.)
Bilješka: Devã je ovdje prikazana s četiri ili osamanaest ruku.
U odsutnosti lika, na postolje bi trebalo postaviti zemljanu posudu za vodu, potpuno pročišćenu Vedskim Mantrama, ispunjenu sa zlatom i draguljima, i do vrha ispunjenu s vodom, donesenom iz svete rijeke ili iz svetog mjesta hodočašća i s pet mladica (u posudi) biljaka na čijim se grančicama nalazi mlado lišće koje bi trebalo biti umočeno u vodu. Pokraj posude s vodom, na prijestolju, u svrhu obožavanja, još bi se trebao nalaziti simbol (Dijagram ili Yantra) s deveto-slovnom Mantrom (Om Hrãm Írãm Chaçáikàyai Namah). (21-22.)
Osoba bi pokraj sebe trebala postaviti sve materijale na njihova odgovarajuća mjesta u svrhu obožavanja, i onda bi se trebalo pjevati i svirati koristeći se raznim instrumentima kao što su bubnjevi i td. radi dobre sudbine i napretka obitelji. (23.)
O kralju! Ako je prvi dan Nandà Tithi (tj. prvi dan svijetle polovice sa sazviježđem Hastà na ascendentu), to je najbolje vrijeme za obožavanje Svete Božice. Nema nikakve sumnje da će ovo proizvesti posebno sretne efekte. (24.)
Prethodne noći, čovjek bi trebao postiti, ili prethodnoga dana čovjek bi trebao uzeti samo Habiìyànna obrok (kuhana riža i ghi); i na dan započinjanja čovjek bi trebao obaviti Sankalap (izjava glede svrhe zbog koje se obavlja ova ceremonija) i onda bi trebao početi sa štovanjem. (25.)
Prije započinjanja ovoga zavjeta, osoba bi se ovako trebala moliti pred Božicom: "O Majko, Majko Svijeta! Ja ću obaviti ovaj izvrstan Navaràtra zavjet; budi milostiva i pomozi mi u svakom pogledu." (26.)
Čovjek bi trebao, što je više moguće, slijediti sva pravila koja propisuje ovaj zavjet, i izgovarati Mantre i obavljati bogoštovlje na pravilan način. (27.)
Prije svega čovjek bi propisno trebao obožavati Božicu Jagaddhàtri, nudeći Joj Chandan (od paste od sandalovine), Aguru (aromatično drvo, aloa drvo), Kamfor, cvijetove Mandàre (jedno od pet stabala iz nebeskih oblasti), Karaju, (vrsta mirisnoga cvijeća), Aíoku, Champaku, Karaviru, Màlatã, Bràhmã i razno ugodno mirisno cvijeće i povoljne listove Bilve (vrsta voća u Indiji čiji je plod sličan naranči), Dhïpu (mirisi, mirisni štapići koji gore ispred lika Božanstva), i svjetiljke. Zatim bi se trebalo nuditi ukusno voće kao što su kokos, Màtulinga, nar, banane, naranče, voće Jack, bilve i razno drugo ukusno voće te zatim, nudeći Joj Arghyu (ritualna posuda za pranje ruku), ponuditi joj kuhanu rižu i ostalu hranu i sve to sa srcem punim poštovanja. (28-31.)
Oni koji jedu meso, u ovome Devãnom obožavanju oni mogu žrtvovati životinje; i u tu svrhu najbolji su koza i vepar. (32.)
O bezgriješni! Koze i ostale životinje koje se u žrtvovanju ponude Devã, dostižu nedostižna nebesa. Zato osobe koje žrtvuju koze ne počinjavaju nikakav grijeh. O kralju! Koze i ostale životinje koje se nudu Devã u žrtvovanjima bez ikakve sumnje idu u nebeske oblasti; zato je u svim Íàstrama rečeno da se ovakvo ubijanje životinja smatra kao ne-ubijanje. (33-34.)
Napomena: Bez obzira na gore spomenuto ubijanje životinja u ovu svrhu u Kali Dobu to se ipak ne preporučuje.
Nadalje, radi obavljanja Homa ceremonije trebalo bi pripremiti, već prema nečijim zahtjevima, trougaonu jamu dimenzija od jedne do deset ruku (1 ruka = 10 cm) i trougaoni komad ravnoga tla prekriven s pjeskom. (35.)
Svakoga dana, tri puta, čovjek bi trebao obožavati Devã s ugodnim stvarima i na kraju bi trebao napraviti veliku proslavu s plesom, pjevanjem i muzikom. (36.)
Svakoga dana on bi trebao spavati na tlu i obožavati djevice (mlade djevojčice od dvije do deset godina) nudeći im slatkiše, lijepu odjeću i ukrase. (37.)
Svakoga dana bi trebalo obožavati jednu djevicu ili svaki dan po još jednu. (38.)
O kralju! Da bi se udovoljilo Devã, čovjek bi trebao obavljati ovu Pïju obožavanja Kumàrã (djevice), onoliko koliko mu to njegova sredstva dozvoljavaju; u ovome on nikad ne bi smio pokazati škrtost. (39.)
O kralju! Slušaj sada pravila obožavanja djevica koja ću ti reći. Djevicu staru jednu godinu ne bi se smjelo obožavati; zato jer su one posve neuke budući da mirišu i kušaju razne ukusne stvari. (40.)
Djevica stara dvije godine naziva se Kumàrã; ona od tri godine zove se Trimurtã; ona od četiri godine zove se Kalyànã; od pet godina zove se Rohiçã; od šest godina, Kàlikà; od sedam godina, Chaçáikà; od osam godina, Íàmbhavã; od devet godina, Durgà; i djevica stara deset godina zove se Subhadrã. Djevice starije od deset godina nisu dozvoljene u ceremonijama. (41-43.)
Čovjek bi trebao obožavati ove djevice, izgovarajući njihova imena i slijedeći pravila. Sada ću ti govoriti o različitim rezultatima koji proističu kroz obožavanje ovih devet kategorija djevica. (44.)
Obožavanje Kumàrã vodi ka uništenju bijede i siromaštva, iskorjenju vlastitih neprijatelja i povećanju bogatstva, dugovječnosti i snazi. (45.)
Trimurtã Pïja vodi ka dugovječnosti, i zadobivanju tri stvari, pobožnosti, bogatstva i ostvarenju želja, prirastu bogatstva, sinova i unuka. (46.)
Oni koji žele znanje, pobjedu, kraljevstvo i sreću, trebali bi obožavati Kalyànã, ostvariteljicu svih želja. (47.)
Ljudi bi na pravilan način trebali obožavati Rohiçã radi izlječenja bolesti. Radi uništenja neprijatelja, najbolje je s predanošću obožavati Kàliku. Radi napretka i bogatstva, s predanošću bi trebalo obožavati Chaçáiku. O kralju! Radi opčinjavanja i svladavanja neprijatelja, radi otklanjanja bijede i siromaštva, i radi pobjede u bitkama, obožavanje Íàmbhavã je najbolje. (48-49.)
Radi uništenja strašnih neprijatelja i radi sreće u narednome svijetu, obožavanje Durge je najsigurnije i najbolje. Ljudi obožavaju Subhadru kada žele da im se ispune njihove želje. (50-51.)
Ljudi bi s najvećom predanošću trebali obožavati Kumàre (djevice) s Mantrama Írãrastu ili s ostalim Mantrama koje počinju sa Írã ili s temeljnim Mantrama. (52.)
Božica Koja bez ikakvih teškoća može stvarati sve Kumàr Kàrtikeyine svete Tattve i Koja, kao da se igra, stvara sve Deve, Brahmu, Viìçua, Maheíu i ostale; ja obožavam Tu istu Kumàrã Devã. (53.)
Ona Koja se pojavljuje u tri oblika koji se razlikuju s obzirom na Guçe i Koja se pojavljuje u daljnjim mnogim oblicima, zahvaljujući razliakovanju triju Guça u daljnje razne manje oblike, ja obožavam Nju, Trimurtã Devã. (54.)
Onu Čijim se obožavanjem uvijek dobivaju povoljne stvari, ja s predanošću obožavam Nju, Kumàrã Kalyànã, ostvariteljicu svih želja. (55.)
Sa srcem punim predanosti, ja obožavam Rohiçã Devã Koja pospješuje klijanje svih Karma (koje se ovdje uspoređuju sa sjemenom), koje su se nakupile zbog prijašnjih djela. (56.)
Ona Koja na kraju Kalpe skuplja u Sebe u obliku Kàlã sav ovaj Svemir, pokretni i nepokretni, ja s predanošću obožavam tu Kàliku Devã. (57.)
Ona Koja je žestoka i bijesna i Koja se stoga naziva Chaçáikà i Koja je ubila demone Chaçáu i Muçáu, ja se ponizno i s predanošću klanjam toj Devã Chaçáiki Koja uništava strašne grijehe. (58.)
Ja obožavam tu Íàmbhavã Devã, davateljicu svih zadovoljstava i sreće, Čiji je oblik Veda Brahma, i Čijem postanku nema nikakva uzroka i Koju su kao takvu opjevale Vede. (59.)
Ona Koja Svoje posvećenike spasava od opasnosti i Koja oslobađa od raznih teškoća i nevolja, Koju sve Deve nisu u stanju spoznati, ja s predanošću obožavam tu Durgu Devã Koja uništava sve nevolje. (60.)
Ja, s mojim predanim umom, pozdravljam tu Devã Subhadru Koja Svojim posvećenicima daje sve povoljnosti i Koja otklanja sve nepovoljne događaje. (61.)
Tako, s Mantrama sada opisanim, ljudi bi uvijek trebali obožavati djevojčice djevice dajući im odjeću, ukrase, vjence, mirise i razne druge stvari. (62.)
Ovdje završava Dvadsetšesto Poglavlje o pričanju o tome što treba raditi tijekom Navaràtrija u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
POGLAVLJE XXVII.
Vyàsa reče: "O kralju! One Kumàre, čiji udovi nisu zdravi, koje su gubavci, čija su tijela prekrivena s ranama i čirevima, čija tijela zrače neprijatnim mirisima ili čija su tijela zagađena, ili one koje su iz loše obitelji, takve djevice nikad ne bi trebalo prihvatiti tijekom ceremonije praznika Navaràtre. (1.)
One koje su rođene slijepe, koje su razroke, koje su slijepe na jedno oko, koje se ponašaju sramno, čija su tijela obrasla dlakama, ili koje su bolesne, ili kod kojih bilo koji drugi znak ukazuje na njihove strastvene mladenačke težnje, ili one koje su vrlo mršave, ili koje su rođene od udovica ili neudatih žena, takve djevice treba izbjegavati u ovoj Pïji. (2-3.)
O kralju! Za ovu Kumàrã Pïju treba odabrati samo one djevice koje su zdrave, graciozne, lijepe, bez ikakvih čireva i koje nisu vanbračna djeca. (4.)
Kumàre rođene u obitelji Bràhmiça mogu se prihvatiti u svim slučajevima; kada se želi pobjeda, prednost se daje Kumàrama iz Kìattriya obitelji; kada se želi zarada, prednost se daje Vaiíya Kumàrama i kada se općenito želi dobro, uzimaju se Íïdra Kumàre. (5.)
O kralju! Za Navaràtri Pïju, Bràhmiçi bi za svoje obožavanje trebali izabrati Kumàre koje potječu od Bràhmiça; Kìattriye one od Bràhmiça ili Kìattriya; Vaiíye za obožavanje mogu izabrati Kumàre od Bràhmiça, Kìattriya ili Vaiíya. I Íïdre mogu za obožavanje izabrati bilo koju od ovih kategorija. Ali umjetnici i majstori (obrtnici, zanatlije) za obožavanje bi trebali izabrati Kumàre iz svoje osobne obitelji odnosno roda (plemena). (6-7.)
Ako se dogodi da osoba ne bude u stanju obavljati obožavanje svih devet dana, onda je uputno da ta osoba obavi posebno bogoštovlje osmoga dana (Aìîamã Tithi). (8.)
U davna vremena, osmoga dana, Božica Bhadra Kàlã, uništavateljica žrtvovanja koje je započeo Dakìa, pojavila se u strašnim oblicima, u pratnji stotine i Lakhove (stotinama tisuća) Yoginã (jedna od šezdeset kategorija božica ili Kàlãnih služavki). Stoga bi osmoga dana osoba trebala obaviti posebno obožavanje s mirisima, vijencima, pastama i raznim drugim darovima. (9-10.)
Toga dana, Pàyasa (hrana pripremljena od riže, mlijeka i šećera), meso i riba posebno bi se trebali ponuditi Božanstvu. Homa ceremonije, gošćenje Bràhmiça i obožavanje Majke Božice trebalo bi obaviti s raznim nuđenjima, voćem i cvijećem, i to u obilju. (11.)
O kralju! Oni koji nisu u stanju slijediti post tijekom ove Navaràtri Pïje, dobit će isti rezultat kao da poste, ako obave post tijekom zadnja tri dana (Saptamã Tithi, Aìîami Tithi i Navamã Tithi). (12.)
Ako osoba predano vrši obožavanje tijekom ova zadnja tri dana (lunarni dani), ona će primiti sve blagodati Navaràtri Pïje. (13.)
Znaj da je Navaràtri Pïja potpuna, ako su obavljeni Devãno obožavanje, Homa ceremonije, obožavanje Kumàrã i čašćenje Bràhmiça. (14.)
O Janamejaya! Nikoje bogoštovlje, zavjet ili darovi, koji postoje na ovome svijetu, ne mogu se usporediti, glede zasluga koje oni daju, s Navaràtra Pïjom. (15.)
Slaveći ovu Navarutra Pïju, čovjek dobiva bogatstvo, bogatu ljetinu, sinove, unuke, napredak i sreću, dugovječnost, zdravlje, nebesa i konačno blaženstvo. (16.)
Oni koji žele znanje, bogatstvo, ili sinove, dobit će iste, ako obave ovu najpovoljniju Navaràtra ceremoniju, koja je u stanju posvećenicima dodijeliti svu sreću. (17.)
Nakon obavljanja ovog žrtvovanja, oni koji žele znanje dobit će znanje; i onaj koji je lišen svoga kraljevstva, dobit će ga nazad. (18.)
Oni koji u prošlim životima nisu obavljali ovaj povoljni zavjet, oni u tekućim rođenjima bivaju bolesni, siromašni i bez sinova. (19.)
One žene koje su neplodne, ili udovice ili one koje nemaju sinove, u svojim prethodnim životima nisu nikad obavili ovo žrtvovanje. (20.)
Kako oni, koji nisu obavili Navaràtra ceremoniju, mogu steći bogatstvo na ovome svijetu kao i sreću u narednome? (21.)
Onaj koji je obožavao Božicu Bhagavatã Bhavànã Devã s mladim lišćem Bilvinoga drveta, premazanim s crvenom sandalovom pastom, bez sumnje je onaj koji će postati kralj na ovome svijetu. (22.)
Onaj čovjek koji je propustio da obožava Božicu cijeloga svemira, Koja ostvaruje sve želje koje ljudsko biće može imati, Koja uništava sve nevolje, boli i bijede, Koja je povoljna Bhagavatã Bhavànã, takav će čovjek bez sumnje svoje dane na ovome svijetu provesti bijedno, u siromaštvu i okružen sa svih strana svojim neprijateljima. (23.)
Kada Hari, Hara, Brahmà, Indra, Vatra, Varuça, Kuvera i Sunce, koji posjeduju svo bogatstvo i sve moći i koji su ispunjeni s najvišom srećom, stalno meditiraju na Božicu ovoga Svemira, Koja je Svekolika Egzistencija, Inteligencija i Blaženstvo, što onda reći za obična ljudska bića! Kako to da ljudi ne obožavaju Ovu Chaçáikà Devã, Onu Čijom milošću sve ljudske želje bivaju ostvarene? (24.)
Zašto ljudi ne bi obožavali Božicu Bhavànã, Onu Koja dodijeljuje svekoliku sreću, Čija su druga imena Svàhà i Svadhà, Mantrami kroz čije urođene energije Deve i Pitriji uvijek postižu najveće zadovoljenje, i koje ponavljaju svi Muniji tijekom čantanja u svakome Vedskom žrtvovanju? Čijom snagom, Brahmà, Stvoritelj, stvara ovaj Svemir? Pod utjecajem Čije se energije Viìçu Janàrdan, Deva Devā, inkarnira na zemlji u raznim oblicima i održava i štiti ovaj svijet, i čijom snagom Íankara uništava ovaj cijeli svemir? (25-26.)
Nitko u ovome cijelom svemiru ne može postojati bez podrške te Prakêiti Devã, Íakti; bilo da se radi o Devã, ljudskome biću ili ptici, ili zmiji, Gandharvi, Rakìasi, Piíàchi, planini ili drvetu, nitko se ne može niti pokrenuti bez ove Snage. (27.)
Stoga, zašto svatko ne bi obožavao ovu Devã Chaçáiku, Koja ostvaruje sve želje i daje svo bogatstvo? I kako to da čovjek želeći realizaciju četiri cilja ljudskoga postojanja, Dharmu, bogatstvo, užitak i konačno oslobođenje, ne slijedi ovaj Devãn zavjet? (28.)
Tim više, čovjek koji je počinio strašne grijehe kao što su ubojstvo Bràhmiça, pijenje alkohola, krađa zlata, preljub sa ženom duhovnoga učitelja i druženje s nekom osobom koja je sve ovo počinila, ako takav čovjek obavi Navaràtri zavjet, on će biti potpuno oslobođen tih grijeha; u to nema sumnje. (29.)
O kralju! Jednom je u državi Kosali živio trgovac koji je bio siromašan i nesretan, on je imao mnogo članova u svojoj obitelji koje je on morao uzdržavati. (30.)
On je imao mnogo sinova i kćeri; oni su bili veoma gladni i očajni i hranu su uzimali samo jednom u dvadesetčetiri sata i to navečer. (31.)
Taj trgovac je cijeli dan radio kod drugoga, i on je također uzimao svoj obrok kada bi došla večer. I tako, bivajući veom zabrinut i žalostan, on je jedva uspijevao nahraniti članove svoje obitelji. (32.)
Ovaj trgovac je bio mirne naravi i dobre prirode, bio je istinoljubiv, uvijek spreman da se ponaša u skladu s religijom, nije u sebi imao bijesa, bio je nepokolebljiv i zadovoljan, bez taštine i ljubomore; on je svakoga dana obožavao Deve, Pitrije i goste te je uzimao svoj obrok tek kada bi svi članovi njegove obitelji uzeli svoje obroke. (33-34.)
I tako je prošlo mnogo vremena kada je taj dobar trgovac, po imenu Suíãla, bivajući veoma nesretan zbog svoga siromaštva i gladi, zapitao mirnoga Bràhmiça: "O Bhïdeva! (Deva utjelovljen na zemlji) ljubazno mi reci kako da se oslobodim ovoga siromaštva? (35-36.)
O plemenita osobo! Milostivo me savjetuj što da radim; ja ne želim bogatstvo, niti želim da postanem bogat čovjek; O Bràhmiçe! Ja želim da imam samo toliko novca da bih mogao podmiriti troškove moje obitelji; molim te da me savjetuješ što da radim da bih zaradio toliko novca. (37.)
Ja imam mnogo sinova; ali ja nisam u stanju dati im niti šaku riže. (38.)
Jao! Moj najmlađi sin je danas plakao da mu se dade hrana; a ja sam ga kaznio istjeravši ga iz kuće nemajući što da mu dadem. O Bràhmiçe! Što da radim? Ja nemam bogatstva; moje srce je utučeno žalošću; moje dijete je plačući i gladno izašlo iz kuće. (39.)
Moja kćer je stasala za brak, a ja nemam novca. Ona je navršila potrebnu dob se uda. Jao! Što da radim? (40.)
O Bràhmiçe! Ja sam veoma žalostan zbog svega ovog. Ti si milostiv i znadeš sve; reci mi na koji način, bilo da se zahtijeva asketizam, darivanje, obavljanje zavjeta, ponavljanje Mantra, da prehranim svoju obitelj; Ja želim samo toliko novca za ovu svrhu i ništa više. (41-42.)
O plemeniti Bràhmiçe! Milostivo me savjetuj kako da članovi moje obitelji postanu sretni na ovome svijetu?" (43.)
Vyàsa reče: "Bràhmiç koji je slijedio zavjete, ovako upitan, spremno se ovako obratio trgovcu: "O trgovče! Obavi najpovoljniji Navaràtra zavjet, i obožavaj Devã Bhagavatã, obavi Homa ceremonije, i gosti Bràhmiçe. Daj da se čitaju Vede i Puràçe i zatim polako ponavljaj Íakti Mantre i pokušaj, onoliko koliko možeš, obavljati ostale prateće ceremonije; i tvoje će želje na ovaj način bez sumnje biti ostvarene. (44-46.)
Na svijetu ne postoji nikoji drugi zavjet nadmoćniji od ovoga; ovaj zavjet je veoma svet i on će ti donijeti sreću. (47.)
Ovaj zavijet vodi ka mudrosti i oslobođenju; on uništava neprijatelje i povećava potomstvo i bogatstvo. (48.)
U prijašnja vremena, Írã Ràma Chandra je patio veoma mnogo budući je bio lišen svoga kraljevstva; kao i zato što je kasnije njegova žena bila oteta. Bivajući veoma žalostan zbog svega što se dogodio, on je ipak u Kiskindhyi obavio ovaj Navaràtri zavjet. (49.)
Iako veoma žalostan zbog odvajanja od Site, Ràma Chandra je obavio ovaj Navaràtra zavjet obožavajući Božicu prema propisanim pravilima i ritualima. (50.)
Kao rezultat ovog obožavanja on je bio u stanju premostiti veliki ocean i ubiti divovskoga Kumbha Karçu, Meghanàdu, Ràvaçine sinove i Ràvaçu, kralja Lanke; da bi zatim opet dobio svoju Situ. On je postavio Vibhãìaçu na prijestolje Lanke (Ceylon) te se konačno vratio u Ayodhyu gdje je nastavio vladati nemajući nikavih neprijatelja. (51-52.)
O najbolju među Vaiíyama! Ràma Chandra, junaštva i snage bez premca, bio je u stanju dobiti sreću ovoga svijeta zahvaljujući utjecaju Navaràtra ceremonije." (53.)
Vyàsa reče: "O kralju! Taj Vaiíya, nakon što je čuo ove riječi, toga je Bràhmiça prihvatio za svoga Gurua, koji ga je zatim iniciriao u temeljnu Mantru Màye da bi nakon toga on neprestano, bez ikakve lijenosti, tijekom devet noći polagano ponavljao Mantru obožavajući Devã s velikom pažnjom i s raznim darovima. Tako je on tijekom devet uzastopnih godina posvetio sebe Japi (ponavljanje Mantre) temeljne Mantre Màye da bi se, kada je deveta godina bila privedena kraju, Velika Božica jasno pojavila pred njegovim očima tijekom noći velikog Aìîama Tithija (osmi dan svijetle polovice) dajući mu razne blagodati i oslobađajući ga od siromaštva dodijeljujući mu bogatstvo i ostale druge željene stvari." (54-55.)
Bilješka prevodioca na hrv.: Navaràtri ceremonija traje devet dana i noći no u zadnjem pasusu navodi se praksa od devet godina što bi mogla biti greška u prevođenju na engleski ili to označava da je spomenuti Bràhmiç prihvatio ovakav oblik zavjeta.
Ovdje završava Dvadesetsedmo Poglavlje o djevicama koje su prikladne za obožavanje i o Devãnoj Slavi u Mahà Puràçi Írã Mad Devã Bhàgavatam od Maharìi Veda Vyàse u Trećoj Adhyayi.
POGLAVLJE XXVIII.
Janamejaya reče: "O Muni! Kako je Ràmachandra proslavio Navaràtra Pïju, koja vodi k sreći? Tko je on bio? I kako je ukradena Njegova Sità? Kako je On bio lišen njegova kraljevstva? Molim te da me zadovoljiš tako da mi sve ovo ispričaš." (1.)
Vyàsa reče: "O kralju! U davna vremena, u gradu Ayodhyi, živio je plemeniti kralj sunčeve dinastije po imenu Daíaratha, on je uvijek obožavao Deve i Bràhmaçe. (2.)
On je imao četiri slavna sina, Ramu, Lakìmaça, Bharatu i Satrughnu. Ova četiri sina bili su jednako učeni i lijepi te su uvijek radili ono što je bilo ugodno kralju. Od ova četiri sina, Ràmachandra je bio sin Kraljice Kauíalye, Bharata je bio sin Kaikeye, i lijepi Lakìmaça i Satrughna bili su sinovi Sumitre. Dok su bili mladi, oni su nučili vještinu streljaštva. (3-5.)
Ovako obrazovani i pročišćeni, četiri su sina kralju pružali sve više radosti; jednoga dana Maharìi Viívàmitra je došao u Ayodhyu te je tražio od kralja pomoć njegova sina radi zaštite njegovih žrtvenih ceremonija. Kralj nije mogao odbiti Viívàmitrin zahtjev te je s njim poslao Ràmachandru s bratom Lakìmaçom. (6-7.)
Briljantni Ràma i Lakìmaça tako su otišli zajedno s Munijem. U to vrijeme, u šumi koja se nalazila na njihovu putu, živijela je strašna Ràkhìasã (žena demon), po imenu Tàáakà, koja je običavala zadavati velike nevolje asketama; nju je Ràma ubio samo s jednom strijelom. Zatim je on ubio Subàhu te je odapeo strijele, onesvijestivši, i skoro ubivši, tako drugog noćnog lutalicu Màrãchu, i na ovaj način on je spasio Viívàmitru od svih prepreka koje su mu bile uzrokovane u njegovim žrtvenim ceremonijama. Obavivši tako veliki posao pružanja zaštite žrtvenih ceremonija, Ràma, Lakìmaça i Muni Cowsick, njih troje, uputili su se prema Mithili kraljevstvu. Na putu je Ràma Chandra spasio Ahalyu od prokletstva od kojega je patila. (8-11.)
Konačno su dva brata, u društvu Munija, došli do grada Videhanagara. Upravo u to vrijeme kralj Mithile, Janaka, dao je zavjet da će dati svoju kćer Situ za ženu bilo kome tko bude u stanju slomiti Íivin luk; Ràma je slomio ovaj luk na dva dijela te je oženio Situ, rođenu od Lakìmã. Kralj Janaka Raminomu je bratu Lakìmaçu dao za ženu svoju drugu vlastitu kćer Urmilu. (12-13)
Dobri i povoljni Bharata i Satrughna oženili su Mànáavi ondosno Írutakãrti, dvije Kuíadhvajine kćeri. (14.)
O kralju! Tako, u velikome gradu Mithili, četiri brata su prema propisanim pravilima i ritualima obavili njihove ceremonije vjenčanja. (15.)
Onda je kralj Daíaratha, videći da Ràma posjeduje sve osobine da preuzme kraljevstvo, predložio da se njega postavi na prijestolje Ayodhye. (16.)
Ali kraljica Kaikeyã, videći da se rade neophodne radnje za postavljanje Rame na prijestolje, zatražila je od svoga muža Daíarathe, koji je bio potpuno pod njenom vlašću, da joj ispuni dvije stvari koje je prethodno bio obećao. (17.)
Prvi zahtjev bio je da njen vlastiti sin Bharata postane kralj Ayodhye; a drugi zahtjev je bio da se Ramu protjera u šumu na četrnaest godina. (18.)
Tako je Ràmachandra, zajedno sa Sitom i bratom Lakìmaçom otišao u Danáakà šumu, koju su često posjećivali Ràkìasi (demoni). (19.)
Plemeniti kralj Daíaratha je bio veom žalostan zbog odvajanja od svoga sina, i zbog prokletstva koje je dobio od Munija Andhake on je tada napustio svoje smrtno tijelo. (20.)
Bharata, videći da je njegov otac umro samo zbog njegove majke, suzdržao se od toga da postane kralj Ayodhye, cvatućega grada, želeći dobrobit svome bratu Ràmi. (21.)
Ràmachandra je otišao u šumu Paéchavaîã. Jednoga dana najmlađa Ràvaçina kćer, po imenu Sïrpanakhà, pod utjecajem je strasti došla Ràmi; Ràmachandra se veoma naljutio te ju je unakazio otkinuvši joj nos i uši. (22.)
Videći to, Ràkìase Khara, Duìaça i ostali veoma su se oštro počeli boriti s moćnim Ràmachandrom. (23.)
Uistinu snažni Ràma je ubio Kharu, Duìaçu i ostale moćne Ràkìase, radi dobrobiti Munijâ. (24.)
Onda je Sïrpanakhà otišla u Lanku te je obavijestila Ràvaçu da je Ràma otkinuo njen nos te da su Khara, Duìaça i ostali ubijeni. (25.)
Zli i opaki Ràvaça, čuvši za njihovu smrt, veoma se razbijesnio te je smjesta na kočiji otišao u Màrãchinu šumu (26.)
Ràvaça je onda odlučio da ukrade Sãtu; da bi to uspješno obavio on je naredio tom čarobnjaku Màrãchi da preuzme oblik zlatne srne i da tako odvuče Ràminu pažnju. (27.)
Čarobnjak Màrãcha je preuzeo oblik zlatne srne te je u tom obliku došao u vidokrug Jànaki. Onda se ta raznoliko išarana srna počela kretati u Sãtinoj blizini. (28.)
Gledajući lijepi zlatni sjaj tijela te zlatne srne, Sãtà Devã, kao da je bila potaknuta od strane velike Sudbine, ovako se obratila Ràmachandri: "O Gospodaru! Donesi mi kožu ove srne." (29.)
Ràma je također, ne procjenjujući cijelu situaciju, zatražio od Lakìmaça da ostane sa Sãtom da bi je zaštitito, te je sa svojim lukom i strijelama otišao za srnom. (30.)
Beskonačno vješt u magiji, čarobnjak Màrãcha u obliku srne, videći Harija u obliku Rame, dolazio je i odlazio iz njegova vidokruga putujući iz jedne šume u drugu. (31.)
Kada je Ràma uvidio da je otišao veoma daleko od Svoga tabora, On se veoma razljutio te je nategnuo Svoj luk i odapeo strijelu prema srni. (32.)
Podmukli demon čarobnjak, osjetivši strašnu bol bivajući precizno pogođen Ràminom strijelom, uzviknuo je: "O brate Lakìmaça! Ja sam ubijen!" te je izdahnuo. (33.)
Ovaj strašni jauk je došao do Jànakinih ušiju. Ona je pomislila da je to Ràmin glas te je žalosno rekla Lakìmaçu: "Lakìmana, idi brzo. Ja se bojim da je Ràma ubijen; jesi li čuo uzvik, "O Lakìmaça! dođi brzo i oslobodi me!" Ràma te zove da dođeš." (34-35.)
Lakìmaça je nato odgovorio: "O Majko! Ti si sama u šumi; stoga te je ne mogu ostaviti ovdje čak i da je Ràmachandra ubijen. (36.)
O kćeri kralja Janake! Ràma mi je naredio da ostanem ovdje. Ako ja sada bilo gdje otiđem, ja ću biti optužen da nisam poslušao njegovu naredbu. Bojeći se toga, ja nisam u stanju napustiti ovo mjesto. (37.)
Osim toga, meni se čini da je neki čarobnjak odvukao Ràmu odavde; ja stoga ne želim napraviti niti korak odavde i ostaviti te samu. (38.)
Budi strpljiva; ja mislim da ne postoji takav čovjek koji bi mogao ubiti Ràmu; ja te ni u kom slučaju ne mogu ostaviti samu, prekršivši tako Ràminu naredbu." (39.)
Vyàsa reče: "O kralju! Onda je mlada Ràmina žena počela glasno plakati, kao da ju je na to navela sama Sudbina, izgovarajući ove okrutne riječi čistome Lakìmanu: (40.)
O Sumitrin sine! Ja znam zašto si mi ti tako naklonjen! Ja znam vrlo dobro da je tebe Bharata poslao da nam se pridružiš naprosto da bi dobio mene. (41.)
O podli Kìattriya, koji si vješt u magiji! ja ne spadam u grupu nemoralnih žena i ja te nikad neću prihvatiti za muža u slučaju da je Írã Ràmachandra mrtav. (42.)
U slučaju da se Írã Ràma ne vrati, ja ću sigurno počiniti samoubojstvo; bez njega ja bih bila veoma žalosna i jadna, i ja ne bih bila u stanju nastaviti živjeti. (43.)
O Saumitrã! Ostao ti ovdje ili ne, ja neću više ništa tražiti od tebe; ali želim još jedino reći, gdje je nestala tvoja prisnost s tvojim starijim bratom?" (44.)
Čuvši ove Sãtine riječi, Lakìmaça se veoma ražalostio; i daveći se s teškim uzdasima uslijed unutrašnje boli, on se ovako obratio Sãti: "O! Ti koja nisi rođena putem maternice! Zašto izgovaraš tako okrutne riječi; ja jasno vidim da će stoga što ti izgovaraš tako bezvrijedne riječi uskoro na tebe pasti veliko zlo." (45-46.)
O kralju! Rekavši ovo, plemeniti je Lakìmaça, jecajući i veoma žalostan, napustio Sãtu i otišao u potragu za svojim starijim bratom prateći njegove tragove stopala. (47.)
Nakon što je Lakìmaça tako otišao, Ràvaça je došao da Sãtina utočišta prerušen u lukava prosjaka (Bhikìu s crvenom odjećom). (48.)
Jànakã je povjerovala da je lukavai Ràvaça zapravo Yogi te mu je iskazala poštovanja ponudivši mu šumsko voće. (49.)
Hulja je ponizno nježnim glasom zapitao ãitu: "O lijepa djevojko! Tvoje oči su lijepe kao lišće lotosa Palàse; stoga izgleda da ti nisi obična žena; kako to da si ti sama u ovoj divljoj šumi? O ljepotice! Tko je tvoj otac? tko je tvoj brat i tko je tvoj muž? Kako to da ti, tako lijepa, sama provodiš vrijeme u ovoj šumi kao obična žena? O ljepotice, ti zaslužuješ da živiš u palači ispunjenoj s nektarom; zašto ti živiš u ovoj kolibici, u ovoj divljoj šumi, kao obična Munijeva žena, kada tvoja ljepota sjaji blistavim zrakama Deva djevojke?" (50-52.)
Vyàsa reče: "Janakina kćer, čuvši Ràvaniçe riječi, Mandodarãna muža, na nesreću je povjerovala da je on dobar Yogi te mu je odgovorila na sljedeći način: "Ti si vjerojatno čuo da dobri kralj Daíaratha vlada u gradu Ayodhyi. On ima četiri sina; najstariji od njih, Ràma Chandra, je moj muž. Kralj je Kaikeyã ponudio dvije blagodati zbog kojih je Ràma Chandra protjeran u ovu šumu i sada on ovdje boravi zajedno sa svojim bratom Lakìmaçom. (53-55.)
Ja sam kćer Kralja Janake; moje ime je Sãtà; Ràma Chandra je slomio Íivin luk te me je tako dobio za ženu. (56.)
Bivajući pod njegovom zaštitom, ja bez straha boravim u ovoj opasnoj šumi; videći zlatnu srnu, on je otišao da bi je ubio za mene. (57.)
Lakìmaça, također, čuvši njegov glas, otišao je upravo sada. O Yogi! Ja živim ovdje oviseći o snazi ova dva brata. (58.)
Eto, zato sam ja sada ovdje; oni će doći uskoro i iskazati ti poštovanje. (59.)
Čovjek koji je stavio svoje strasti pod kontrolu i postao Yati je kao inkarnirani Viìçu; stoga sam ja tebi iskazala poštovanje. O Yogi! Naš se Àíram nalazi usred ove strašne šume, okružen s Ràkìasama. Stoga ja sada pitam tebe kako to da si ti bio u stanju doći ovdje u odjeći Tridaçáija (Sannyàsa Yogi); molim te, objasni mi to u ime istine." (60-61.)
Ràvaça tada odgovori: "O djevojko očaravajućega pogleda! Ja sam kralj Lanke, Mandodarãn muž. O ljepotice! Ja sam radi tebe stavio ovu Yatijevu odjeću na sebe. (62.)
O Ljepotice! Moja dva brata Khara i Dïìaça ubijena su u ovoj šumi; i natjeran od moje sestre ja sam došao ovdje. (63.)
Ostavi sad svoga muža, koji živi u ovoj šumi kao puki siromah, kojega je sreća napustila i koji nema ništa i prihvati mene za muža. O ljepotice! Ja sam Ràvaça, kralj kraljeva; postani sada moja žena. (64-65.)
O kćeri Janake! Ja sm gospod Vladara strana svijeta no ipak ja klanjam moju glavu tvojim lotosovim stopalima; zato me prihvati i danas ispuni moje želje. (66.)
Prethodno, ja sam te tražio od tvog oca Janake; ali on je odgovorio da je on postavio zavjet da ćeš ti postati žena onoga koji uspije slomiti Íivin luk. Bhagvàn Rudra je moj Guru; stoga sam se ja bojao slomiti Njegov luk, i zato ja nisam bio prisutan na tvojoj Svayamvari. Ali od tog vremena moj um je u stanju boli i stalno misli o tebi. (67-68.)
O ljepotice! Čuvši da ti sada boraviš u ovoj šumi, ja, potaknut prethodnom očaranošću tobom, došao sam ovdje; zato okruni sada moj trud s uspjehom." (69.)
Ovako završava Dvadesetosmo Poglavlje u Trećoj Adhyayi o događajima povezanim s Navaràtrijem i opisom Ràmayane u Írã Mad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
Bilješka: Priča o Sãtinu porijeklu ide ovako: Ràvaça, kralj Ceylona (Lankà) vršio je oštra sudržavanja te je dobio izuzetne moći. On je tri svijeta doveo pod svoju vladavinu, iznuđujući poreze od sviju. Deve i stanovnici nekoliko svjetova plaćali su poreze koje im je nametnuo Ràvaça. Ràvaça je poslao izaslanike Êiìijima i Munijima, asketama koji su boravili u šumi, tražeći od njih da plate poreze. Êiìiji su odgovorili da oni nemaju nikakve imovine. No Ràvaça je ustrajavao na svome zahtjevu. Onda su Êiìiji rezali svoje butine te su krv koja je izašla stavili u vrč koji je odnesen Ràvaçi. Ràvaça je dao ovaj vrč svojoj kraljici Mandodarã na čuvanje, rekavši joj da se u vrču nalazi otrov i da ga ona ne bi smjela piti. No Mandodarã je iz znatiželje popila jedan dio te je ostala trudna i rodila kćer. Bojeći se Ràvaçe, ona je stavila vrč s kćerkom da pluta po oceanu, koji je onda ploveći oceanima i rijekama, došao do zemlje Kralja Janake. Dok su seljaci obrađivali zemlju, oni su ugledali ovaj vrč te su djevojčicu odvelu Kralju Janaki koji ju je prihvatio i odgojio kao svoju kćer. Tako je Sãtà, rođena od krvi Bràhmiça, kasnije oduzela Ràvaçi život i kraljevstvo.
Druga verzija ide ovako: Kao ranije, izaslanici Ràvaçe savjtovali su Munije da dadu nešto; u suprotnome Ràvaça bi im stvarao razne nevolje. Tako su Muniji rezajući svoje butine sakupili krv te su je dali kao porez govoreći da će krv u vrču uzrokovati propast državi u kojoj se bude nalazila. Ràvaça, kada je ovo čuo, naredio je da se vrč odnese u kraljevstvo Kralja Janake, kako bi na taj način došlo do propasti njegova kraljevstva. Vrč je odnesen i postavljen negdje u Janakinim poljima. Nadalje se dogodilo da je došlo do velike suše; kiše su potpuno izostale i strašna glad je bila neizbježna. Bràhmiçi Punditi su obavijestili kralja da ako bi on i njegova žena osobno orali polja, pasti će kiša. Kralj je na to pristao i on je zajedno sa svojom ženom to uradio, kralj je držao plug, a kraljica je držala kralja za ruku. Prvi dio pluga se slučajno sudario s tim vrčem iz kojega je izašla Sãtà s dvije žene, Riddhi i Siddhi, s njene dvije strane. Dvije žene su nestale, a Sãtà je bila mala djevojčica. Kralj Janaka ju je onda prihvatio i odgojio kao svoju kćer. Sità Devã je običavala svakodnevno sa svojom lijevom rukom podizati Íivin luk, koji se nalazio u kraljevoj kući, te ga je svakodnevno obožavala čime je ona pročistila mjesto. Videći ovo, Kralj Janaka je dao zavjet da će onaj koji uspije slomiti ovaj luk dobiti Sãtu za ženu.
POGLAVLJE XXIX.
Vyàsa reče: "Čuvši ove podle riječi, Jànakã se počela tresti od straha; nekako došavši sebi, ona je počela govoriti: "O potomče Pulastya obitelji! Zašto ti, potaknut strašću, izgovaraš tako okrutne riječi? Ja sam rođena u Janakinoj obitelji; stoga se ja ne mogu ponašati kao nemoralna žena. (1-2.)
O ti s deset lica! Bolje idi smjesta u Lanku; inače će ti Ràmachandra oduzeti život; ti ćeš bez sumnje prouzročiti svoju smrt radi mene." (3.)
Rekavši ovo, Sãtà Devã je otišla prema Svetoj vatri po imenu Gàrhapatya, smještenoj u kući, govoreći odlazi, odlazi. Onaj čija je podlost uzrokovala da sve Loke jecaju spas, spas, taj isti Ràvaça, izopačena uma, tada je preuzeo svoj stvarni oblik te je otišao prema kolibici i čvrsto uhvatio Sãtu Devã koja se stresla od straha. (4-5.)
Sãtà je plakala govoreći Ràma, Ràma, Lakìamaça, no griješni Ràvaça ju je čvrsto uhvatio i uspeo na kočiju te je odveo. (6.)
Na njegovu putu on je naišao na Jaîàyu, Aruçina sina tako da je došlo do strašne bitke između njih dvojice, no zli Ràvaça, kralj Demona, ubio je Jaîàyu. Onda je Ràvaça odveo Sãtu na Lanku. Ràvaça je Sãtu, koja je plakala kao izgubljeno lane, smjestio u Aíoka šumu (Jaffnà), okruženu i čuvanu od Ràkìasa. Kralj Lanke je iskušavao Sãtu s ugodnim riječima, kraljevstvom i ostalim, ali Sãtà se nikad nije odrekla svoje vlastite čistoće i neokaljane nevinosti. (7-9.)
Na drugoj strani, Ràmachandra je uzeo srnu koju je ubio i mirno krenuo nazad kada je vidio Lakìmaça koji mu se približavao. On mu se onda ovako obratio: "O Lakìmaça! Kakvu veliku grešku si ti počinio! Čuvši riječi tog zlog čarobnjaka, kako to da si ti napustio moju dragu Sãtu i došao ovdje?" Lakìmaça je tada odgovorio: "Bivajući žestoko proboden Sãtinim riječima (koje su dolazile kao zašiljene strijele) i potaknut od nje, pd vodstvom Neizbježne Sudbine, takoreći, ja sam došao ovdje; u to nema sumnje." (10-12.)
Onda su njih obojica požurili u njihovu kolibicu, napravljenu od lišća; i ne našavši tamo Sãtu, oni su se veoma ražalostili te su otišli u potragu za Sãtom. (13.)
Ràma i Lakìmaça u njihovoj potrazi za Sãtom konačno su došli do mjesta gdje je Jàîayu, kralj ptica, ležao na površini zemlje, koji je baš tada bio u stanju napuštanja svoga tijela. (14.)
Jatàyu je rekao: "Ràvaça, kralj Lanke, danas je ukrao Sãtu Devã; ja sam se suprostavio toj hulji tako da je došlo do bitke između nas dvoje da bi me on onda sa svojim oružjem oborio na zemlju." Rekavši ovo, kralj ptica je umro; tada je Ràmachandra obavio spaljivanje njegova tijela kao i pogrebne ceremonije. Onda su obojica napustila to mjesto. (15-16.)
Nakon toga Gospod Ràmachandra je ubio Kabandhu te ga oslobodio od njegova prokletstva; i kroz njegov savjet, on se sprijateljio sa Sugrãvom, s kojim je sklopio posebno prijateljstvo i obavezao se na neke stvari. (17.)
Zatim je Ràma, uzimajući to kao svoju dužnost, ubio heroja Balãja te je, onako kao što je obećao, dao izvrsno Kiìkindhyà kraljevstvo svome novom prijatelju Sugrãvi. (18.)
Onda je on počeo neprestano misliti o Ràvaçinoj krađi svoje žene Sãte te je tamo proveo četiri mjeseca kišnoga perioda sa svojim bratom Lakìmaçom. (19.)
Ràma, veoma uzdrman zbog odvajanja od svoje žene, počeo se ovako obraćati Lakìmaçu: "O Saumitre! Želje kćeri kralja kraljevstva Kekaye sada su ispunjene." (20.)
Ja više neću dobiti Jànakã; bez Jànakã ja se neću vratiti u Ayodhyu; bez Jànakã ja više neću biti u stanju živjeti. (21.)
Gubitak kraljevstva, boravljenje u šumi, smrt oca, i konačno gubitak drage žene; okrutne ruke Sudbine sada me strašno muče; što će se još dogoditi?" (22.)
O Brate Lakìmaça! Ljudi teško mogu znati unaprijed što će se dogoditi; ja ne znam što je zapisano u mojoj sudbini nakon svega ovog, nešto bolno ili suprotno." (23.)
Pogledaj! Mi obojica, potomci Manua, iako rođeni u kraljevskoj obitelji, prognani smo u šumu radi naših prošlih djela. (24.)
O Lakìmaça! Ti si također, pod utjecajem Sudbine, napustivši užitke kraljevskoga života, otišao sa mnom; i ti također, zajednom sa mnom, patiš od mnogih groznih nevolja. (25.)
Nitko u našoj obitelji nije patio onoliko koliko mi; zašto mi spominjemo našu obitelj? Nijedno ljudsko biće nije se rodilo niti će se roditi koje je patilo ili će patiti od tako mnogo nevolja kao ja, niti je nijedno ljudsko biće bilo ili će biti lišeno prava i biti ubogi siromah kao ja. (26.)
O Saumitre! Ja sam utopljen u oceanu boli i nevolja; što sada da radim? Ja ne vidim načina kako da pređem ovaj ocean; ja sam posve bespomoćan, u to nema sumnje. (27.)
Ja nemam novce niti vojsku, O junače! ti si moj jedini prijatelj; O brate! Na koga bih ja trebao biti ljut budući da ja patim zbog posljedica mojih vlastitih djela? (28.)
Jao! Ja sam upravo trebao dobiti kraljevstvo koje se prema svome blagostanju moglo usporediti s Indra Sabhom, ali u trenu ja sam ga izgubio bivajući prognan u šumu. Lakìmaça! Tko može saznati što se nalazi u maternici Sudbine? (29.)
O! Ta draga i nježna Sãtà, s nama je otišla u šumu; ali ta nemilosrdna Sudbina je tu savršeno lijepu ženu bacila u ocean žalosti, koji se teško može preći. 30.)
Ta lijepa Janakina kćer meni je posve odana; ona je čista i sveta. Kako će ona izdržati sve te patnje u kući kralja Lanke? (31.)
O Lakìmaça! Ràvaça neće nikad podvrći Sãtu Devã pod svoju vlast; kako bi se ta izvrsna krjeposna djevojka mogla ponašati kao obična prostitutka? (32.)
O Lakìmaça! Možeš biti siguran da u slučaju da Ràvaça, imajući moć, pokuša izvršiti bilo kakvo nasilje nad Sçtom, da će ona rađe sebi oduzeti svoj život nego potpasti pod njegovu vlast. (33.)
O Lakìmaça! I ako bi Sãtà žrtvovala svoj život, ja bih sigurno uradio isto; jer od kakve bi mi koristi onda bilo ovo tijelo ako tu više ne bi bilo lijepe Sãte?" (34.)
Dok je lotosooki Ràma ovako jecao izražavajći svoju tugu i žalost, religiozni Lakìmaça ga je tješio sa sljedećim ugodnim i istinitim riječima: (35.)
"O junače junaka! Odbaci od sebe ovu slabost i budi strpljiv; ja ću uskoro ubiti tog opakog demona Ràvaçu te ću ti vratiti tvoju Sãtu Devã. (36.)
Mudre i stabilne osobe, zbog njihove snage, nisu poljuljani u svojim srcima niti u radosti niti žalosti; dok to nije slučaj s ljudima slaboga intelekta. (37.)
I radost i žalost u rukama su Sudbine; zašto bi onda trebalo izražavati tugu prema ovome tijelu, koje nije duša. (38.)
Isto onako kao što se dogodilo da smo mi lišeni kraljevstva i protjerani u ovu šumu, kao i što je Sãtà Devã ukradena, isto tako, u odgovarajuće vrijeme će se dogoditi da ćemo mi opet povratiti Sãtu Devã. (39.)
O Jànakãn Voljeni! Mora doći vrijeme kada će se nesreća pretvoriti u sreću i obratno; drugačije ne može biti. Zato odbaci od sebe ovu tugu i ostani čvrst. (40.)
Postoji mnoštvo majmuna, koji su naši pomagači; oni će otići na sve četiri strane te će nam donijeti vijesti o Janakinoj kćeri; u to nema sumnje. (41.)
O Gospode! Mi ćemo otići na Lanku i tamo ćemo, upotrijebivši našu vještinu, ubiti tog podlog Ràvaçu i vratiti Sãtu Devã. (42.)
Ili ćemo pozvati Bharatu sa Satrughnom te ćemo ujediniti sve vojske i tako ubiti našeg neprijatelja; zašto ti onda kukaš nizašto? (43.)
O Gopode! naš predak Raghu, najviši junak, sebi je potčino deset strana svijeta; a ti koji pripadaš ovoj obitelji sada si izgubljen u žalosti! (44.)
Ja sam mogu poraziti sve Deve i Demone; i ako mi se pomogne, ima li sumnje da ja ne bih mogao ubiti tog Ràvaçu, sramotu obitelji Ràkìasa. (45.)
O Gospode! Mi možemo pozvati kralja Janaku u pomoć da bi iskorijenili tog opakog neprijatelja Deva. (46.)
O Potomče Raghua! Sreća i nesreća stalno se izmjenjuju; niti sreća ni nesreća ne dolaze i ostaju stalno. Onaj čiji je um previše preplavljen bolju ili srećom, je onaj čovjek koji je stalno izgubljen u oceanu bijede; i sve dok je tako on nikad ne može očekivati da će biti sretan." (47-48.)
Gledaj! U davna vremena, Indra je jednom postao odan pokvarenim navikama. Tada su se sve Deve ujedinile i na njegovo su mjesto postavili kralja Nahuìu. (49.)
Onda je Indra, prestrašen, odstupio sa svoga položaja te je proveo veoma mnogo godina u nepoznatom stanju unutar lotosa. (50.)
Nadalje, kada se vrijeme promijenilo, on je opet zadobio nazad svoj položaj; dok je kralj Nahuìa pao dolje na ovu zemlju te se kroz prokletstvo Êiìija pretvorio u veliku zmiju (udava). (51.)
Kralj Nahuìa je želio Indrinu ženu te je uvrijedo Bràhmiça; stoga se on kroz prokletstvo Maharìija Agaste pretvorio u zmiju na zemlju. (52.)
Zato, O Ràghava! Čovjek se ne bi smio prepustiti tuzi u vrijeme opasnosti; umjesto toga, u to vrijeme on bi trebao ostati poduzetan i nepokolebljiv; tako kažu mudraci. (53.)
O Gospode svijeta! Ti si plemenit, sveznajući i svemoguć; zašto si se ti sada prepustio žalosti kao običan smrtnik?" (54.)
Vyàsa reče: "O kralju! Tako utješen od Lakìmaça, Ràma je svoju tešku tugu zamijenio sa smirenošću i postojanošću." (55.)
Ovako završava Dvadesetdeveto Poglavlje o krađi Sãte i Ràminoj tuzi u Trećoj Skandhi Írã Mad Devã Bhàgavatama od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse.
POGLAVLJE XXX.
Vyàsa reče: "O kralju! Ràma i Lakìmaça, ovako raspravljajući, ostali su šuteći; onda se s nebesa pojavio Êiìi Nàrada, pjevajući hvalospjeve Rathàntara Sàma Vede u pratnji s lijepim sviranjem na njegovoj lutnji. (1-2.)
Videći ga, nesavladivi Ràmachandra je ustao i smjesta mu ponudio izvrsno sjedalo i vodu za pranje njegovih stopala. Onda se on sklopljenih ruku molio Muniju. Kada mu je Muni naredio, on je sjeo odmah pokraj njega. (3-4.)
Kada je tako Ràmachndra, žalosna srca, sjeo zajedno s Lakìmaçom, Nàrada ga je blagim glasom zapitao: "O Potomče Raghua! Zašto si ti tako žalostan kao običan smrtnik? Ja znam da je zli Ràvaça ukrao Sãtu Devã. Ja sam čuo dok sam bio na nebesima da je Ràvaça, Pulastyin sin, ukrao Sãtu bivajući opčinjen njom, ne znajući da će to biti uzrok njegove smrti. O Potomče obitelju Kàkutsthe! Ti si se rodio da bi ubio Ràvaçu; i u tu svrhu Jànakã je ukradena. (5-8.)
Bilješka: Stvarna Jànakã nije bila ukradena; Njen dvojnik je bio ukraden.
O Ràghava! Devã Jànakã je u svome prethodnom rođenju bila Munijeva kćer koja je sprovodila asketizam. Dok je bila uposlena u svojoj sadhani u svome svetom utočištu, došao je Ràvaça i gledajući je, molio joj se da mu ona bude žena. Čuvši ovo, ona mu je dala podesan prijekor da bi je on onda silom uhvatio za njenu kosu. Ta asketska žena veoma se naljutila, i smatrajući da se njeno tijelo zagadilo uslijed kontakta s đavolom, ona je odlučila da okonča sa svojim životom te je ovako proklela Ràvaçu: "O Huljo! Ja ću se roditi na površini zemlje ne putem maternice naprosto radi tvog uništenja." Rekavši, ona je okončala sa svojim životom. (9-12.)
O mučitelju neprijatelja! Ràvaça, kralj Ràkìasa, zamijenio je vijenac s krajnje otrovnom zmijom te je ukrao Sãtu Devã, inkarniranu od Lakìmã, čemu je cilj bio da se iskorijeni njegova rasa. (13.)
O Kàkutstha! Nakon što su se Deve molile radi uništenja tog podloga Ràvaçe, teškoga za poraziti, ti si se rodio na ovoj zemlji, u obitlji Aje, kao inkarnacija Harija (tj. Viìçua). (14.)
O moćno naoružani! Budi strpljv; Sãtà Devã misli na Tebe dan i noć. (15.)
Indra osobno, kralj Deva, svakodnevno joj u vrču šalje nektar i Mlijeko Nebeske Krave; i Ona živi samo na tome. O Gospode! Pijući Mlijeko Nebeske Krave, lotosooka Sãtà Devã živi ne pateći od ikakve žeđi ili gladi! Ja je viđam svakoga dana. (16-17.)
O Potomče Raghua! Ja ti sada dajem na znanje da se Ràvaçu može ubiti. U ovom Aívin mjesecu s predanošću obavi zavjet. (18.)
Post tijekom devet noćiju, Bhagavatãno obožavanje, i tiho ponavljanje Mantre kao i obavljanje Homa ceremonija, obavljanjem svega ovoga, sve nečije želje bivaju ispunjene. (19.)
O najbolji u Raghuovu rodu! Ti bi Božici trebao ponuditi žrtvovanje svete i neporočne životinje, obavljati Japu i Homa ceremoniju istovrijednu jednoj desetini Jape (odn. jednu desetinu Jape treba obaviti u obliku Homa ceremonije). Ako uradiš sve ovo, ti ćeš sigurno biti u stanju osloboditi Sãtu. (20.)
U vjekovna vremena, Viìçu, Íiva, Brahmà i Deve na Nebesima su svi obavili (obavljali) ovo obožavanje Božice. (21.)
Stoga, O Ràghava! Svaka osoba koja želi sreću, posebno oni koju su se našli u velikim teškoćama, bez imalo bi oklijevanja trebali obaviti ovu povoljnu ceremoniju. (22.)
O Kàkutstha! Viívamitra, Bhrigu, Vasiìîha i Kaíyapa, svi oni su također obavljali obožavanje. Kada je netko ukrao ženu Brihaspatija, Gurua Deva, on je također snagom ovog obožavanja dobio svoju ženu nazad. Zato, O kralju! i Ti proslavi ovu Pïju radi uništenja Ràvaçe! (23-24.)
O uzvišeni Gospode! Ovaj zavjet prethodno je obavio Indra radi uništenja Vritre, Íiva radi uništenja demona Tripure, Nàràyaça radi uništenja demona Madhu i Kaiîabhe; zato bi i Ti trebao čvrsto odlučiti i prema pravilima obaviti ovaj zavjet s tvojim cijelim srcem." (25-26.)
Ràma je odgovorio: "O Oceanu Znanja! Tko je ta Devã? Kakav je Njezin utjecaj? Odakle je Ona nastala? Koje je Njeno Ime? I kako bi trebalo obaviti ovaj zavjet? Milostivo mi potanko opiši sve ovo?" (27.)
Nàrada je onda odgovorio: "Slušaj, O Ràghava! Ta Božica je Vječna i Uvijek Nepromjenljiva Iskonska Sila. Ako je budeš obožavao, sve tvoje teškoće će nestati i sve tvoje želje bit će ispunjene. (28.)
Ona je izvor Brahme, Viìçua i ostalih i svih živućih bića. Bez Njene energije nitko ne bi bio u stanju pomicati svoje udove. (29.)
Ta Vrhovna Povoljna Božica je održavajuća energija Viìçua, kreativna snaga Brahme, i uništavajuća sila Íive. (30.)
Što god da postoji u ovome beskonačnom Svemiru, bilo Privremeno ili Vječno, Ona je Temeljna Snaga svega; kako onda ona može imati izvor! (31.)
Njen izvor nije Brahmà, Viìçu, Maheía, Sunce, Indra, ili bilo koji drugi Deva, niti ova Zemlja niti ovaj Podupirač Zemlje; Ona je iznad kvaliteta, Davateljica Spasenja svima, Potpuna Prakêiti. U vrijeme konačnog uništenja ovoga Svemira, Ona postaje Jedno s vrhovnim Puruìom. (32-33).
Ona je također Saguça, puna kvaliteta, kao i Stvoriteljica Brahme, Viìçua i Maheíe Koja ih je ovlastila da stvore tri Loke. (34.)
Ona je Najviše Znanje, Ona je postojala prije Veda te je Začetnik Veda. Kada pojedinačne duše spoznaju Njenu Prirodu, one postaju sposobne da oslobode sebe od tereta ovoga svijeta. (35.)
Ona je poznata po beskonačnim Imenima. Brahmà i ostale Deve izabiru da je oslovljavaju prema njihovim radnjama i kvalitetama. Ja nisam u stanju opisati ova Imena. (36.)
O potomče Raghuova roda! Njena različita Imena izvedena su raznim kombinacijama raznih samoglasnika i suglasnika od slova A do slova Kìa." (37.)
Ràma reče: "O najbolji među Munijima! Opiši mi ukratko sva pravila koja treba slijediti da bi se ovaj zavjet i obožavanje uspješno obavili. S mojim srcem punim predanosti i vjerom, ja ću obaviti ovo Božičino obožavanje." (38.)
Nàrada reče: "O Ràghava! Na ravnoj čestici zemlje pripremi oltar. Tu postavi Božicu i posti devet dana. (39.)
O kralju! Ja ću biti tvoj svećenik i ja ću, s velikom poduzetnošću, obaviti ovu Yajéu da bih ispunio cilj Bogova." (40.)
Vyàsa reče: "Bhagavàn Hari sve je ovo prihvatio kao istinu i kada se približio mjesec Aívin, on je pripremio oltar na vrhu brda te je na njega postavio Povoljnu Božicu, Majku Svijeta, te je pokoravajući se svim pravilima, obavio ovaj zavjet obožavajući Božicu. (41-42.)
Posteći devet dana, Ràma je proslavio ovaj zavjet te je prema pravilima ponudio žrtvovanja, obavio bogoštovlje kao i Homa ceremonije. (43.)
Nakon što su na veličanstvenu noć osmoga mjesečevog dana dva brata dovršila zavjet onako kako ih je uputio Nàrada, Vrhovna Bhagavatã, zadovoljna s njihovim obožavanjem, pojavila se pred njima, jašeći na lavu te se s vrhu brda obratila Ràmi i Lakìmaçu, ugodnim dubokim glasom, nalik tutnjavi kišnog oblaka, ovako: "Ràma, Ja sam zadovoljna s tvojim obožavanjem; traži od Mene ono što želiš." (44-46.)
Ràma! Ti si poslan od Bogova radi uništenja Ràvaçe te si inkarnacija Nàràyaçe, u čistoj i neokaljanoj obitelji Manua." (47.)
Ti si Onaj Koji se u vjekovna vremena inkarnirao kao riba radi služenja Devama te si zaštitio Vede ubijajući strašne Ràkìase radi dobrobiti Svemira. (48.)
Ti si Onaj Koji si se inkarnirao kao kornjača te si u zraku držao Mandara planinu i uzburkao ocean i održavao (hranio) Deve. (49.)
Ti si Onaj Koji se u davna vremena inkarnirao kao vepar te si visoko u zraku na svojim zubima držao ovu zemlju. Ti si Onaj Koji je preuzeo oblik Čovjeka-Lava te si zaštitio Prahlàdu, rasijecajući tijelo Hiraçya Kaíipe, Tvojim oštrim kanđama. (50-51.)
O Potomče Raghua! Ti si Onaj Koji je u vjekovna vremena preuzeo oblik patuljka radi služenja Devama, lukavo prevarivši Balãja. (52.)
O Kauíalyin sine! Ti si se inkarnirao kao sin Jamadagnija u obitelji Bràhmiça, te si iskorijenio lozu Kìattriya kraljeva te si predao cijelu zemlju Êiìiju Bhagavàn Kaíyapi. (53.)
Dakle Ti si se sada rodio kao sin Daíarthe u neokaljanoj lozi Kàkutsthe, na zahtjev Deva, kojima Ràvaça stvara neprilike. (54.)
Ovi moćni majmuni, koji su rođeni kao inkarnacije Deva, i koje sam Ja obdarila s velikom snagom, će ti pomoći. Tvoj mlađi brat Lakìmaça je inkarnacija Íeìe, zmije; taj nesavladivi čovjek će nesumnjivo ubiti Indragitu, Ràvaniça sina. (55-56.)
Ti ćeš ubiti Ràvaçu; nakon toga Ti bi me s velikom predanošću trebao obožavati u proljetno doba i zatim uživati u tvome kraljevstvu po svojoj volji. (57.)
O najblji među Raghuima! Punih jedanaest tisuća godina ti ćeš vladati na ovoj zemlji; i nakon toga ti ćeš se vratiti u tvoje nebesko prebivalište." (58.)
Vyàsa reče: "O kralju! Rekavši ovo, Devã je nestala. Ovo je veoma razveselilo Ràmachandru, i dovršivši ovu najpovoljniju ceremoniju, on je desetoga dada obavio Bejoyà Pïju te je dao mnoštvo poklona Nàradi i krenuo s njim prema oceanu. (59.)
O kralju! Tako potaknut od Najviše Energije, Najviše Božice, Ràmachandra, Kamalin muž, u društvu Lakìmaça i majmuna, krenuo je prema obali oceana. Onda je on sagradio most preko oceana i ubio Ràvaçu, neprijatelja bogova. Njegova nenadmašiva slava proširila se svagdje kroz sve Tri Loke. (61.)
Onaj koji s predanošću čita ovu izvrsnu priču o Devã, zadobit će najvišu sreću na ovome svijetu, i na kraju će postići konačno oslobođenje. U to nema sumnje. (62.)
O kralju! Postoje mnoge druge Puràçe, ali niti jedna od njih nije ravna Írã Mad Devã Bhàgavatamu. Znaj da je ovo moje čvrsto uvjerenje." (63.)
Ovdje završava Trideseto Poglavlje o Nàradinu pripovijedanju o Navaràtra ceremoniji i o Ràma Chandrinu obavljanju iste u trećoj Adhyayi u Írã Mad Devã Bhàgavatamu od 18.000 stihova od Maharìi Veda Vyàse. Ovdje završava Treća Knjiga.
Treća Knjiga dovršena.
No hay comentarios:
Publicar un comentario